Evropa istražuje ono za što su Njemačka i Danska označile kao napade koji su izazvali veliko curenje u Baltičko more iz dva ruska gasovoda.
Do curenja je došlo na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2, na koje su Rusija i evropski partneri potrošili milijarde dolara da ih izgrade.
Ni jedan gasovod nije pumpao gas u Evropu u vrijeme kada je otkriveno curenje, ali incidenti će poništiti sva preostala očekivanja da bi Evropa mogla da dobije plin preko Sjevernog toka 1 prije zime.
Njemački ministar ekonomije Robert Habeck rekao je poslovnim liderima da je do curenja došlo zbog ciljanih napada na infrastrukturu i da Berlin sada sa sigurnošću zna "da nisu uzrokovana prirodnim pojavama ili događajima ili lošim materijalom".
Poljski premijer nazvao je curenje sabotažom, ne dajući dokaze, danski premijer je rekao da je curenje očigledno uzrokovano namjerno, a švedska policija je počela istragu o potencijalnoj "gruboj sabotaži".
Rusija, koja je smanjila isporuke gasa Evropi nakon što je Zapad uveo sankcije zbog invazije Moskve na Ukrajinu, također je rekla da je sabotaža moguća i da je curenje potkopalo energetsku sigurnost kontinenta.
Visoki ukrajinski zvaničnik nazvao je incident ruskim napadom u cilju destabilizuje Evrope, bez pružanja dokaza.
"Jasno vidimo da je to akt sabotaže, povezan sa sljedećim korakom eskalacije situacije u Ukrajini", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki na otvaranju novog naftovoda između Norveške i Poljske.
Seizmolozi u Danskoj i Švedskoj rekli su da su u ponedjeljak registrovali dvije snažne eksplozije u blizini mjesta curenja.
"Signali ne liče na signale zemljotresa. Oni liče na signale koji se obično bilježe kod eksplozija", rekao je Geološki zavod Danske i Grenlanda (GEUS).
A seizmolozi sa švedskog Univerziteta Upsala, koji sarađuje sa GEUS-om, rekli su da druga, veća eksplozija "odgovara više od 100 kilograma (kg) dinamita", dodajući da su eksplozije bile u vodi, a ne ispod morskog dna.
Gasovodi Sjeverni tok bili su žarišta u energetskom ratu između prijestolnica u Evropi i Moskve koji je oštetio velike zapadne ekonomije, doveo do skoka cijena gasa i potaknuo potragu za alternativnim izvorima.
"Njemačka je zemlja koja zna kako da se brani. A Evropa je kontinent koji može zaštititi svoju energetsku infrastrukturu", rekao je njemački ministar Habeck, dodajući da curenje nije uticalo na snabdijevanjem energijom najveće evropske ekonomije.
Oružane snage Danske saopćile su da je najveće curenje plina izazvalo površinski poremećaj prečnika znatno preko 1 km (0,6 milje).
Curenja su velika i moglo bi proći možda sedmicu dana dok gas prestane da curi iz gasovoda Sjeverni tok 2, rekao je šef danske energetske agencije Kristoffer Bottzauw.
Brodovi bi mogli imati problema sa plovidbom ako bi ušli u ovo područje.
"Površina mora je puna metana, što znači da postoji povećan rizik od eksplozija u tom području", rekao je Bottzauw.
Švedska uprava za pomorstvo (SMA) saopštila je da su dva curenja na Sjevernom toku 1, jedno u švedskoj ekonomskoj zoni i drugo u danskoj zoni, bila sjeveroistočno od danskog Bornholma.
"Mi dodatno pazimo da nijedan brod ne dođe previše blizu lokacije", rekao je portparol SMA.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da se sabotaža ne može isključiti. "Radi se o tri curenja sa određenim razmakom između njih i zato je teško zamisliti da je to slučajnost", rekla je ona.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je ovo "veoma zabrinjavajućom viješću. Zaista, govorimo o nekoj šteti nejasne prirode na plinovodu u ekonomskoj zoni Danske". Rekao je da je to uticalo na energetsku sigurnost kontinenta.
Operater Sjeverni tok rekao je da je šteta "bez presedana".
Iz Gazproma su odbili da komentarišu.
