Jug Ukrajine granatiran je u subotu navečer, dok Rusija istovremeno ide prema eskalaciji sukoba namjeravajući anektirati istočne i južne ukrajinske oblasti, koje su pod okupacijim njenih snaga.
Ukrajinska vojska saopćila je u nedjelju, 25. septembra, da su ruske snage u posljednja 24 sata izvele desetke raketnih i zračnih napada na vojne i civilne ciljeve, uključujući 35 naselja.
Rusija negira da je gađala civile. Ruska državna novinska agencija RIA, pozivajući se na neidentificirane izvore, objavila je ranije da su ukrajinske snage granatirale žitnicu i skladišta gnojiva, prenosi Reuters.
Ukrajina i Rusija razmjenjuju krivicu za raketne napade i granatiranja u istočnim i južnim dijelovima Ukrajine.
Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da su ukrajinske snage u nedjelju nastavile s napadima u blizni nuklearne elektrane Zaporožje.
Kako je saopćeno, ruske snage oborile su sve bespilotne letjelice izvan teritorija nuklearne elektrane, a nivo radijacije je normalan, prenosi Reuters.
Nezavisnih potvrda ovih informacija sa ratišta u Ukrajini do sada nije bilo.
Ruska invacija u Ukrajini ubila je desetke hiljada ljudi, razrušila ukrajinske gradove i pokrenula najveću konfrontaciju Rusije sa Zapadom od Kubanske raketne krize 1962. godine.
Zapad upozorio da je referendum prevara
Istovremeno, montirani referendumi pod kontrolom Kremlja održavaju se od 23. do 27. septembra u četiri okupirane ukrajinske regiije.
Referendum, koji se očekuju od prvih mjeseci rata u Ukrajini, počeo je 23. septembra u regijama Lugansk, Herson, Zaporožje i Donjeck.
Ukrajina i zapadne zemlje tvrde da je referendum prevara, osmišljena kako bi se opravdala aneksija i intenziiviranje sukoba sa novoangažiranim ruskim trupama nakon nedavnih ruskih gubitaka.
Glasanje o ulasku četiri ukrajinske regije u Rusiju organizirano je nakon što je Ukrajina ponovno zauzela velike dijelove sjeveroistoka u protuofanzivi ovog mjeseca.
Ukrajinski dužnosnici tvrde da je građanima zabranjeno napuštanje okupiranih područja do završetka glasanja, da su naoružane grupe ulazile u domove, a zaposlenicima se prijetilo otpuštanjem ako ne sudjeluju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da će svijet "nedvosmisleno osuditi" izbore, zajedno s mobilizacijom koju je Rusija započela ove sedmice.
Rusija tvrdi da referendumi pružaju priliku ljudima u tim regijama da izraze svoje mišljenje.
Lavrov tvrdi da će okupirane regije biti pod zaštitom Moskve
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obratio se u subotu, 24. septembra, Općoj skupštini UN-a i svjetskim medijima. Lavrov je rekao da će regije u kojima se provodi referendum biti pod "punom zaštitom" Moskve, ukoliko budu pripojene Rusiji.
"Svi zakoni, doktrine, koncepti i strategije Ruske Federacije vrijede za cijeli njezin teritorij", rekao je.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je da su izjave Rusije o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja "apsolutno neprihvatljive" i da Kijev neće popustiti u njima.
"Pozivamo sve nuklearne sile da sada progovore i jasno daju do znanja Rusiji da takva retorika dovodi svijet u opasnost i da se neće tolerirati", rekao je Kuleba.
Kina poziva na mirno rješavanje 'krize'
Na mirno rješavanje "krize" u Ukrajini pozvao je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, obraćajući se Generalnoj skupštini UN-a. Naglasio je kako je prioritet da se ubrzaju mirovni pregovori
"Osnovno rješenje je 'pozabaviti' se opravdanim sigurnosnim brigama obje strane i izgraditi uravnoteženu, efikasnu i održivu sigurnosnu arhitekturu”, rekao je Wang u svome obraćanju.
On je pozvao "sve umiješane strane da vode računa da se kriza ne prelije i da zaštite legitimna prava i interese zemalja u razvoju".
Kina, koja je strateški partner Rusije, čvrsta je u svojoj neutralnosti, kritizirajući zapadne sankcije protiv Rusije, ali bez pružanja podrške ili pomoći u vojnoj kampanji.
Ukrajina je zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zbog referenduma, optužujući Rusiju da je prekršila Povelju UN-a pokušavajući promijeniti granice Ukrajine, rekao je glasnogovornik ukrajinski Ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko na Twitteru.
Protesti zbog mobilizacije
Više od 2.000 ljudi privedeno je širom Rusije zbog protesta protiv regruta, uključujući 798 ljudi koji su u 33 grada privedeni u subotu, podaci su grupe OVD-Info.
Demonstracije su uslijedile nakon protesta koji su izbili nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 21. septembra izdao naredbu o djelimičnoj mobilizaciji.
Ona je bila osmišljena da podrži ruske snage u Ukrajini nakon velikih gubitaka tokom nedavne ukrajinske kontraofanzive.
Putin je naredio mobilizaciju 300.000 rezervista, nazivajući to "djelomičnom mobilizacijom". Ukaz je izazvao proteste, dok građani beže iz zemlje kako bi izbegli slanje na front.
To dolazi nakon brze kontraofanzive u kojoj Ukrajina kaže da je uzela više od 8.000 kvadratnih kilometara nazad od ruskih snaga.
Ruski predsjednik je 24. septembra potpisao amandmane kojima se pooštravaju kazne za dezertere i one koji odbijaju da se bore na do deset godina zatvora, samo nekoliko dana nakon što je naredio delimičnu mobilizaciju zbog nedavnih ruskih vojnih gubitaka u Ukrajini.
Prema amandmanima, Rusi koji su obavezni na vojni rok ili rezervisti će se suočiti sa kaznom do deset godina zatvora ako odbiju da učestvuju u borbenim operacijama, saoćio je Kremlj. Poseban zakon, takođe potpisan 24. septembra, olakšava pristup ruskom državljanstvu za strance koji se prijavljuju u vojsku.
