Piše: Robert Coalson
Rusija ubrzano gura planove da se održi glasanje u vrijeme rata na teritorijama Ukrajine nad kojim je silom zauzela kontrolu, ali i na nekim nad kojim nema kontrolu. To je očigledno nastojanje da se zatraži suverenitet nad tim teritorijama.
Političari koje je nametnula ili podržala Moskva iznenada su ove sedmice najavili da će se referendum o pristupanju Rusiji održati u jugoistočnim regijama Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje, od 23. do 27. septembra.
Gotovo osam mjeseci od kada je ruski predsjednik Vladimir Putin dramatično eskalirao rat u Ukrajini pokretanjem invazije velikih razmjera, ruske snage drže pod potpunom kontrolom regiju Lugansk i dijelove Donjecka, Hersona i Zaporožja, uključujući gradove Donjeck i Herson.
Planove, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin podržao u obraćanju 21. septembra, oštro su osudili svjetski lideri, kao i Ukrajina.
Šef inostrane politike Evropske unije, Josep Borrell je 21. septembra rekao u izjavi da će se ruski lideri "i svi oni uključeni u te 'referendume' kao i druga narušavanja međunarodnog prava u Ukrajini, smatrati odgovornim".
Radio Slobodna Evropa (RSE) je razgovarao sa bivšom francuskom diplomatkinjom, Marie Dumoulin, koja sada vodi Širi evropski program u Evropskom savjetu za inostrane poslove (ECFR), o proruskim referendumima, nedostatku njihovog legitimiteta i kakav uticaj može imati ovaj potez na širem planu.
RSE: Kakvo je vaše viđenje predloženih referenduma za aneksiju na teritorijama Ukrajine koje je okupirala Rusija u smislu njihovog legitimiteta i kako odgovarate na argumentaciju Moskve da oni tek ispoljavaju svoje pravo na samoopredjeljenje?
Marie Dumoulin: Obično u ovakvim konfliktnim situacijama, gdje jedna država ističe svoje pravo na teritoriju druge države i kada se sve radi po pravilima međunarodnog prava, organizacija takvih referenduma traje godinama i oni se odvijaju pod međunarodnom supervizijom.
Imamo slučajeve Zapadne Sahare, na primjer, gdje od 1975. godine nije postignut dogovor o uslovima pod kojim bi se referendum mogao održati. To je zato što uključuje pitanja o tome ko će učetsvovati i pod kojim zakonom bi se referendum održao, ko će ga nadgledati, itd.
Ovdje se radi o pseudoreferendumima koji će biti organizovani u situaciji konflikta kada su hiljade ljudi napustili svoje domove i zbog toga neće moći da glasanju. Ne znamo po kojim zakonima će se odvijati ovo glasanje, najvjerovatnije po ruskim zakonima, ali to je ukrajinska teritorija, tako da bi trebalo da se radi po zakonima Ukrajine.
Treba li dalje da nabrajam? Zato što ima niz drugih pitanja na koja nema odgovora. To je ratna situacija, tako da imate vojnike koji će nadgledati glasanje, što nije način na koji se ovakve stvari trebaju raditi.
Tu je i pitanje teritorije koje se tiče ovo glasanje, jer neke od regija koje organizuju ove pseudoreferendume samo su djelimično pod kontrolom Rusije, ali će se glasanje organozovati za cijelovitu teritoriju. Radi se o dijelu stanovništva i dijelu teritorije koji će glasati za cijelovito stanovništvo i cijelovitu teritoriju ovih regija. Tako da, u osnovi, nema nikakvog legitimiteta za ta glasanja.
RSE: Moskva je priznala ukrajinske regije Lugansk i Donjeck kao nezavisne države, to su dvije regije u kojima će se održati takvo glasanje za aneksiju. Da li to igra ikakvu ulogu u legitimitetu glasanja?
Dumoulin: Rusija je jedina zemlja koja ih je priznala (napomena urednika: Sjeverna Koreja i Sirija takođe su priznale dva separatistička entiteta koje podržava Rusija). Prema međunarodnom pravu to su dijelovi ukrajinske teritorije. Tako da ne vidim kakav značaj može da se da činjenici da je Moskva priznala dva entiteta kao nezavisne države.
RSE: Moskva je o održavanju ovih referenduma govorila već neko vrijeme. Da li vas iznenađuje da se ovo sada dešava i šta može biti zamisao Kremlja?
Dumoulin: To ima veze s vojnom situacijom. Moskva je iskusila poteškoće od početka septembra zbog uspješne kontraofanzive Ukrajine. U osnovi, ono što Rusija pokušava jeste da konsoliduje kontrolu nad tim teritorijama, ne vojnim sredstvima, već političkim, tako što će organizovati ove pseudoreferendume i onda će reći kako su to dijelovi ruske teritorije.
Ono što Rusija namjerava da uradi jeste da osujeti dalju ukrajinsku kontraofanzivu na tim teritorijama tako što će reći, 'Ovo je ruska teritorija, tako da ako napadnete ove teritorije, onda će posljedice biti ekstremne'.
A, ruski predsjednik Vladimir Putin, je 21. septembra vrlo jasno spomenuo da to može ići sve do upotrebe nuklearnog oružja.
Zapravo, ako Rusija ne može da kontroliše ove teritorije vojnim sredstvima, onda ima namjeru da ih učini dijelom svoje teritorije kako bi se Zapad i Ukrajina uplašili teških posljedica u slučaju da Ukrajina nastavi svoju kontraofanzivu.
RSE: Neki od lidera baltičkih zemalja porede ovaj potez sa sovjetskom aneksijom država Baltika tokom Drugog svjetskog rata. Šta vi mislite o ovoj analogiji i da li ima nekih drugih primjera koji vam padaju na pamet a koji bi mogli da osvjetle ovu situaciju?
Dumoulin: Uvijek sam oprezna kada je riječ o istorijskim analogijama, jer se očigledno nalazimo u drugačijem svjetskom poretku od onog u kojem smo bili 1939. ili 1940.
Mogu da shvatim zašto se baltičke zemlje tako osjećaju pošto ih to podsjeća na njihovo iskustvo. Ali treba da razmišljamo u okvirima onoga što je svjetski poredak danas i kakve posljedice će ova aneksija imati na današnji poredak.
Jedan od suštinskih principa ovog poretka jeste poštovanje teritorijalnog integriteta i ne posezanje za silom, što su ključni principi Povelje Ujedinjenih nacija. A sada, jedna od stalnih članica Savjeta bezbjednosni Ujedinjenih nacija otvoreno krši te principe, što, naravno, ne može biti dobra vijest ni za koju zemlju na svijetu.
RSE: Savjet Evrope je rekao da je Rusijina "zloupotreba" referendumskog procesa "pokušaj da se uništi demokratija i vladavina prava". Uzimajući u obzir ozbiljnost tog upozorenja, šta mislite, kako međunarodna zajednica treba ili kako će reagovati ako Moskva nastavi sa referendumima i sa aneksijom još više ukrajinskih teritorija?
Dumoulin: Ne može biti priznavanja ovih referenduma. Ovo nisu referendumi, tako da ih ne bih ni komentarisala u smislu demokratije ili vladavine prava.
To nisu referendumi i međunarodna zajednica zapravo treba to da kaže – da su oni ništavni i nevažeći. Ne možemo uzimati u obzir da je bilo iole legitimnog glasanja na tim regijama pod trenutnim uslovima koji tamo vladaju.
Facebook Forum