Najava djelimične mobilizacije u Rusiji u zapadnim zemljama dočekana je sa kritikama, upozorenjima da je treba shvatiti ozbiljno, te da je ruski predsjednik Vladimir Putin tim potezom pokazao slabost.
Putin je u govoru 21. septembra najavio djelimičnu mobilizaciju u zemlji, prvu vojnu mobilizaciju Rusije nakon Drugog svjetskog rata.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Putinova mobilizacija hiljada dodatnih vojnika eskalirati sukob i da je njegova prijetnja upotrebom nuklearnog oružja "opasna i nepromišljena retorika". Stoltenberg je rekao da su Putinovi potezi pokazali "da rat ne ide po njegovim planovima" i da je jasno da je ruski predsjednik napravio "veliku pogrešnu procjenu".
Američki predsjednik Joe Biden optužio je Vladimira Putina dok se obraćao Ujedinjenim nacijama samo nekoliko sati nakon što je ruski lider dramatično pozivao vojne rezerviste svoje zemlje da se bore u Ukrajini.
Biden je optužio Putina da je "besramno" prekršio Povelju UN-a i osudio ga zbog prikrivene prijetnje upotrebom nuklearnog oružja - nakon što je Putin rekao da njegovo obećanje da će koristiti sva vojna sredstva u Ukrajini "nije blef".
"Rusija je besramno prekršila osnovne principe Povelje Ujedinjenih nacija", rekao je Biden obraćajući se Generalnoj skupštini UN, upozoravajući da "nuklearni rat ne može da se dobije i da se nikada ne smije voditi".
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajini Bridget Brink izjavila je da je Rusija pokazala slabost objavom mobilizacije i raspisivanjem referenduma na teritorijima pod ruskom okupacijom.
Predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen (von der Leyen) i premijerka Velike Britanije Liz Truss su ocijenile da je Putinov potez znak da "ruska invazija ne uspijeva".
"To je izjava o slabosti. Oni su prepoznali hrabrost i junaštvo ukrajinskog naroda i istakli njihovu zajedničku posvećenost održavanju podrške Ukrajini u njenoj borbi sve dok je to potrebno" navele su u zajedničkom saopštenju predsednica EK i šefica britanske diplomatije koje su se sastale u srijedu na marginama generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
"Podrška Evropske unije Ukrajini ne ide nikuda", napisao je predsjednik Evropskog savjeta Michel na Twitteru. "U ovom ratu postoji samo jedan agresor, Rusija, i jedna napadnuta zemlja, Ukrajina."
Prethodno je portparol Evropske unije (EU) Peter Stano ocijenio da je govor ruskog predsjednika Vladimira Putina dokaz da njega ne zanima mir.
"Njega zanimaju rat i eskalacija. Ovo je još jedan znak njegovog očaja kako se odvija agresija na Ukrajinu. Ovo je jasan signal cijeloj međunarodnoj zajednici da je on (Putin) zainteresovan samo za dalju eskalaciju i da ide dalje koristeći svoj razorni rat. On ne želi da doprinese rješavanju krize, već da ovu krizu produbi i nastavi sa svojim ratom", izjavio je Stano na konferenciji za novinare.
Govor ruskog predsjednika Vladimira Putina predstavlja zabrinjavajuću eskalaciju i prijetnje koje je izrekao moraju se shvatiti ozbiljno, rekla je britanska ministarka vanjskih poslova Gillian Keegan za Sky News.
"Jasno je da je to nešto što bismo trebali shvatiti vrlo ozbiljno jer, znate, mi nemamo kontrolu, nisam sigurna da ni on ima kontrolu, stvarno. Ovo je očito eskalacija", rekla je Keegan.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace opisao je Putinovu objavu mobilizacije kao "priznanje da njegova invazija ne uspijeva".
"On i njegov ministar odbrane poslali su desetine hiljada svojih građana u smrt, loše opremljenih i loše vođenih", rekao je Wallace u izjavi. "Nikakve prijetnje i propaganda ne mogu sakriti činjenicu da Ukrajina pobjeđuje u ovom ratu, međunarodna zajednica je ujedinjena, a Rusija postaje globalni parija."
Njemački vicekalncelar Robert Habeck je rekao je da je to "još jedan loš i pogrešan korak Rusije, o kojem ćemo naravno razgovarati i politički se konsultovati kako odgovoriti".
"Djelimična mobilizacija koju je proglasio Vladimir Putin pokušaj je daljnje eskalacije rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine i to je dodatni dokaz da je Rusija jedini agresor", rekao je češki premijer Petr Fila.
"Potrebno je pomoći Ukrajini, a u našem vlastitom interesu moramo nastaviti s tim", dodao je Fila.
Rusija će pokušati uništiti Ukrajinu i promijeniti njene granice, rekao je u srijedu poljski premijer Mateusz Morawiecki komentirarišući djelimičnu mobilizaciju koju je najavila Moskva.
"Učinićemo sve što možemo s našim saveznicima kako bi NATO još više podržao Ukrajinu kako bi se mogla braniti", rekao je Morawiecki, pozivajući zapadne saveznike na veću pomoć Kijevu.
Finska pomno prati situaciju u susjednoj Rusiji nakon naredbe predsjednika Vladimira Putina o vojnoj mobilizaciji, rekao je u srijedu ministar odbrane te nordijske zemlje.
"Što se tiče finskog okruženja, mogu reći da je vojna situacija stabilna i mirna", rekao je ministar odbrane Antti Kaikkonen. "Naše odbrambene snage su dobro pripremljene i situacija se pomno prati."
Holandski premijer Mark Rutte rekao je da je Putinova naredba o mobilizaciji znak panike u Kremlju koju ne treba shvatiti kao direktnu prijetnju potpunim ratom sa Zapadom.
"Mobilizacija, pozivanje na referendume u Donjecku, sve je to znak panike. Njegovu retoriku o nuklearnom oružju smo čuli mnogo puta prije, i to nas ostavlja hladnima", rekao je Rutte za holandsku televiziju NOS.
Osuda Zapada zbog referenduma
Zapadne zemlje osudile su istovremeno i planove Moskve da održi hitne referendume u dijelovima Ukrajine koji su trenutno pod kontrolom Rusije. Referendumi, koji se očekuju od prvih mjeseci rata u Ukrajini, počeće 23. septembra u regijama Lugansk, Herson, Zaporožje i Donjeck.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Washington "nedvosmisleno" odbija sve takve referendume, dok su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron upotrijebili riječ "prevara" kako bi opisali planiranu akciju.
"Ovo nema pravni status", rekao je Macron 20. septembra prije obraćanja Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku. "Sama ideja o organizovanju referenduma na područjima koja su prošla rat... znak je cinizma."
"Vrlo je jasno da se ti lažni referendumi ne mogu prihvatiti i da nisu obuhvaćeni međunarodnim pravom", rekao je Scholz novinarima dok je učestvovao na Generalnoj skupštini UN-a.
Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je osudio planirane ruske referendume, rekavši da ih Kanada nikada neće priznati.
"Ovo je očito kršenje međunarodnog prava. To je daljnja eskalacija rata. I to je neprihvatljivo", napisao je Trudeau na Twitteru.
Kina pozvala na dijalog svih strana
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je sve strane da se uključe u dijalog i konsultacije i pronađu način za rješavanje sigurnosnih problema nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio Zapad na ono što je opisao kao "nuklearnu ucjenu".
Kineski stav o Ukrajini je dosljedan i jasan, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin na redovnom brifingu za medije u srijedu, 21. septembra.
