Čelnici Kosova i Srbije možda pridonose povećanju napetosti, kako bi pogurali postizanje konačnog sporazuma između dviju država.
Tako smatra Damir Marušić, viši suradnik Europskog centra Atlantskog vijeća iz Washingtona.
Marušić je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentirao razgovore u Bruxellesu između Kosova i Srbije 18. augusta, koji nisu dali rezultate. Kazao je da nema nade da će se konačni dogovor uskoro postići.
Prema njegovim riječima, diplomatija koja potiče tenzije opasna je igra u situaciji s tenzijama na sjeveru Kosova.
Nekoliko dana prije nego što se provedu odluke Vlade Kosova o srpskim registarskim oznakama i dokumentima, Mashurić ne očekuje proširenje sukoba, ali kaže da nisu isključeni nasilni scenariji.
RSE: Lideri Kosova i Srbije okončali su jučer dijalog bez rezultata. Opisani su kao teški i razgovori bez kompromisa. Šta vi mislite o ovoj rundi razgovora?
Marušić: Nisam siguran, imam pomiješana osjećaja o svemu ovome. S jedne strane, zaista izgleda da smo u slijepoj ulici, ozbiljnom ćorsokaku, i teško je vidjeti gdje će se dogoditi napredak.
U isto vrijeme, stvar je diplomatije, i čini mi se da gospodin Kurti pokušava to, morate se pozabaviti nekim kontradikcijama, prije tog napretka.
Hoće li takvog napretka biti, iskreno, sad to ne vidim. Ali ja nisam diplomata. Uloga diplomatije je da uzme ovakve situacija i bude kreativna i nađe kreativna rješenja.
Ono što je potrebno je dobra volja s obje strane. A to nismo vidjeli.
Ono što je važno ovdje, oni koji pomažu dijalog – sama EU i zapadni partneri generalno – oni također igraju veoma važnu i proaktivnu ulogu.
Ulozi su jako visoki. Dijalog je jako važan da bi se došlo do bilo kakvog trajnog rješenja za odnose Srbije i Kosova.
Nemam visoke nade, ali nisam ni beznadežan da će se to desiti.
RSE: Vidjeli smo 18. augusta da su strane u dijalogu s nadom ušle u razgovore, no nakon završetka razgovora nisu bile voljne ni razgovarati. Mislite li da je bilo dovoljno priprema za razgovore, ili je to neka diplomatska igra prije 1. seprembra?
Marušić: Iskreno, razočaran sam da nije učinjeno više pripreme, prema činjenicama koje vidimo. Čini mi se da su stavovi koje su javno zauzele obje strane – i Vučić i Kurti u svojim izjavama – bili nepopustljivi, da se išlo kao onome što se i desilo.
Ali ipak, nekad se magija desi u prostoriji. I možda je to nada. Da sjednu zajedno u ovoj situaciji pojačanih tenzija od prije nekoliko sedmica s datumom na pameti kad će nastupiti recipročne mjere, da će u toj situaciji biti napretka.
Važno je napomenuti da je pozadina ovog susreta bila posljednja kriza. Ovaj sastanak je bio otkazan, jer je Srbija tražila da se odgodi.
Vidim da je gospodin Kurti tako tretirao sastanak i želio razgovarati o stvarima o kojima je dogovoreno, s krizom u pozadini.
Vjerujem da je to taktika pregovaranja Kosova. Hoće li biti uspješna – ne znam. Pitanje koje ostaje je postoji li bilo kakav osnov da razgovor između Kurtija i Vučića iznjedri kreativno rješenje.
RSE: Rekli ste kakva je taktika Kosova, a šta je sa strategijom Srbije u ovim razgovorima?
Marušić: Moram reći da razgovaramo nekoliko dana prije nego će predsjednik Vučić imati razgovore s predstavnicima Srpske liste na sjeveru Kosova.
Tako da vjerujem da ćemo saznati kakva je strategija Srbije bila.
Vidio sam spekulacije da Vučić s jedne strane priprema Srbe da kaže da je situacija nemoguća i da će biti učinjen neki kompromis, ali s druge strane možda ćemo vidjeti govor koji je potpuno bez kompromisa, tako da će strategija, na obje strane, biti podizanje tenzija na novi nivo.
Time bi se angažirala europska strana i primorala druga strana na neki kompromis.
To je opasna igra koja je vrlo dobro poznata na Balkanu. To je način kako diplomatija funkcionira u ovom dijelu svijeta.
Nadam se da su obje strane jako pažljive prema onome što dolazi u naredne dvije sedmice.
RSE: Kažete da se približava 1. septembar, koji su mogući scenariji, šta bi se moglo desiti?
Marušić: Mogli bismo imati ponavljanje barikada na sjeveru. Ako krene tim putem, vidjet ćete srpsku stranu koja će reći da je reakcija lokalna i nekontrolirana zbog straha i ugroženosti. Vidio sam dosta izvještaja da je srpska strana koordinirala u posljednjem slučaju, tako da je kredibilitet te tvrdnje dosta upitan.
Problem je u tome da i ako su samo blokade i barikade, problem za Zapad je kako uspostaviti red ukoliko Srbija sama ne intervenira.
Ovoga puta se radi o nekoj vrsti igre čekanja i, ako prevladaju hladne glave na Kosovu, imat ćete duge i napete pregovore nakon 1. septembra, možda se to polako vrati u neku napetu normalnost.
Moram reći da ne znam tačno koji modaliteti krize mogu biti, i mjere o kojima se govori i koje će Priština biti u mogućnosti da implementira.
Ne bojim se šireg konflikta. Nagađam da bi ovo mogla biti napeta situacija koja bi mogla trajati sedmicama i koja bi nakon određene tačke vodila daljim pregovorima.
Smatram da će to moći uraditi na granici i čut ćete mnogo retorike i moguće, što se nadam da neće biti, nekog manjeg nasilja. Ne bih mogao da zamislim da bi išlo dalje od toga.
Ali, kako sam već ranije rekao to je problem s ovako opasnom diplomatijom koja se na Balkanu stalno prakticira.
To je veoma kontradiktorno i jako je teško kontrolirati aktere na terenu.
RSE: Šta znači kriza na sjeveru Kosova za dvije zemlje? Mislite li da može doći do većeg konflikta?
Marušić: Ne bojim se šireg konflikta. Nagađam da bi ovo mogla biti napeta situacija koja bi mogla trajati sedmicama i koja bi nakon određene tačke vodila daljim pregovorima.
Moglo bi doći do nasilja, pucanja i možda čak i smrti, ali vjerujem da je KFOR spreman ukoliko eskalira i da je u mogućnosti da smiri situaciju.
Pod radarom je Washingtona i sumnjam da je moguć širi konflikt. To je veoma teška međunarodna situacija i nije baš dobrodošla mogućnost da se Zapad nosi s još jednim konfliktom kakav je rat u Ukrajini.
RSE: Kad već pominjete rat u Ukrajini, smatrate li da je momentum u Evropi povoljan za postizanje konačnog sporazuma između Kosova i Srbije?
Marušić: Mislim da je logika gospodina Kurtija da insistiranjem na tome i pokušajem da se sakriju kontradiktornosti u dijalogu učini da Evropljani budu proaktivniji i da pritisnu Srbiju da pristane.
No, ono što u ovom trenutku vidim, Evropljani, naročito nisu aktivno uključeni u to. Oni su više posvećeni stabilizaciji situacije. I dok je gospodin Kurti u veliko u pravu kada kaže da je u interesu Evropljana da sada postanu više proaktivni i da pokušaju da ovo pitanje riješe jednom za svagda.
Iskreno, mislim da oni nisu još dotle došli. Mislim da je mentalitet takav da se samo ide na to da stvari nestanu, nego da se ide na neko trajnije rješenje. Namjera da se nađe trajno rješenje jeste prisutna, ali ne vidim neke dokaze novih promišljanja o tome kako da se do njega dođe.
RSE: Kurti je rekao kako više nije zainteresiran da vodi dijalog samo zbog dijaloga, već za postizanje konačnog dogovora. I, na neki način, ne želi da govori o specifičnim dogovorima, već da se radi na postizanju konačnog dogovora i smatra da će do njega doći u vrijeme njegovog mandata. Smatrate lli da je to realan pristup?
Marušić: To je, definitivno, njegova pregovaračka pozicija.
Sreo sam gospodina Kurtija dva puta i vjerujem da je on čovjek koji govori ono u šta vjeruje.
Za razliku od slučajeva kada u mnogo navrata pokušavamo da otkrijem šta je pregovaračka pozicija.
Što se gospodina Kurtija tiče, on vjeruje da porast tenzija može voditi nekom preokretu, nekom dodatnom pritisku na Srbiju da se dođe do konačnog dogovora.
On je opredijeljen da to uradi, mada ne vidim brzi način za rješenje krize kako stvari trenutno stoje.