Specijalno državno tužilaštvo je formiralo krivični predmet protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, admirala u penziji Dragana Samardžića, radi utvrđivanja sumnje da su učinjena krivična djela ratnih zločina u jesen 1991. u Dalmaciji.
Povod je, kako je Vijestima saopšteno iz tužilaštva, njihov tekst pod naslovom ‘Granatiranje Splita i uloga Dragana Samardžića’ od 7. avgusta o učešću Samardžića kao poručnika tadašnje Jugoslovenske Ratne mornarice (JRM) u napadu Taktičke grupe “Kaštela” na Split i okolinu 15. novembra 1991.
Tada su brodovi JRM pogodili civilne objekte, kada je stradalo dvoje civila, pet je povrijeđeno, a jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga je ranjen.
Zbog tog granatiranja su hrvatski sudovi procesuirali 31 pripadnika JRM uglavnom u odsustvu, jer su bili nedostupni hrvatskom pravosuđu, koji su proglašeni krivim i osuđeni na visoke zatvorske kazne.
Dragana Samardžića hrvatske vlasti oficijelno, po javnosti dostupnim listama osumnjičnih za ratne zločine u toj državu, nikada nisu istraživale ni procesuirale.
On je na Tviteru napisao da potpuno miran čeka poziv tužilaštva jer nikad nije učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji.
Nakon objave teksta, autoru Siniši Lukoviću prijećeno je i brutalno je vrijeđan sa anonimnih profila na Fejsbuku, zbog čega je kotorsko tužilaštvo po njegovoj prijavi formiralo predmet, ocijenivši da se radi o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti.
Tužilaštvo je naložilo Upravi policije da utvrdi ko stoji iza tih fejzbuk naloga za koje Luković, prema pisanju Vijesti, sumnja da su povezana sa Samardžićem.
Admiral u penziji Dragan Samadržić je takođe pozvao policiju i tužilaštvo da otkriju ko je prijetio novinaru Lukoviću
Nakon raspada JRM, Samardžić je nastavio karieru u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, a nakon sticanja crnogorske nezavisnosti je devet godina bio načelnik Generalštaba crnogorske vojske, vojno-diplomatski predstavnik u Austriji, zadužen i za OEBS i Ujedinjenje Nacije .
Od marta 2020. do penzionisanja bio je vojni predstavnik Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu.
