Jednim od najvećih paketa pomoći u korporativnoj istoriji zemlje, njemačka vlada je krenula u spašavanje glavnog dobavljača gasa, kompanije Uniper. Druge evropske vlade također preduzimaju sve odlučnije korake za kontrolu svojih energetskih tržišta, pišu svjetski mediji.
Vitalni zupčanik
Kako bi održala protok energije i odbranila se od potencijalnog haosa na evropskom energetskom tržištu, njemačka vlada pristala je da preuzme oko 30 posto udjela u Uniperu, jednom od najvećih dobavljača prirodnog gasa u zemlji koji je bio na rubu finansijske propasti, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Njemačka se suočava s najgorom energetskom krizom u posljednjih nekoliko decenija, naročito nakon što je Moskva posljednjih mjeseci kontinuirano smanjivala količinu gasa koji šalje Evropi, ističe list i dodaje da je skok cijena energenata izokrenuo poslovni model Unipera, koji je uvozio više ruskog prirodnog gasa od bilo koje druge kompanije u Njemačkoj.
Uniper je sedmicama bio u pregovorima s vladom i 8. jula je uputio zvaničan zahtjev za pomoć. Kompanija je nastojala da se prikaže kao vitalni zupčanik u njemačkom energetskom sistemu vrijedan spašavanja, ne samo zato što je vodeći uvoznik prirodnong gasa kojeg prodaje desetinama opština i kompanija, već i zbog svog rada s vladom na izgradnji jednog od prvih terminala u zemlji za prijem tečnog prirodnog gasa.
Taj napor bi trebao omogućiti Njemačkoj da uvozi energente iz različitih izvora, uključujući Sjedinjene Države, čime bi se ublažila njena zavisnost o Rusiji. Prije invazije 24. februara, Rusija je Njemačkoj osiguravala 55 posto svog prirodnog gasa. U sedmicama neposredno nakon toga Njemačka je uspjela smanjiti tu ovisnost za otprilike 20 posto.
Prilikom spašavanja Unipera, Njemačka je prvi put koristila novi zakon koji ima za cilj da spasi kompanije koje se smatraju bitnim za snabdijevanje zemlje gasom, što je, prema ocjeni Njujork tajmsa, najnoviji je primjer finansijskog stresa koji rat u Ukrajini izaziva u evropskim ekonomijama.
Žrtva energetskog sukoba
Njemačka vlada krenula je u akciju spašavanja Unipera sa 15 milijardi eura pomoći nakon što je ključni dobavljač gasa postao najveća žrtva energetskog sukoba Evrope s Rusijom do sada, ističe Rojters (Reuters).
U okviru paketa pomoći koji je među najvećim u njemačkoj korporativnoj istoriji, vlada će preuzeti 30 posto udjela u Uniperu, smanjujući vlasništvo nad finskim Fortumom sa 80 na 56 posto.
To će također omogućiti Uniperu da u narednim mjesecima počne prenositi neke od troškova skokovitih cijena gasa na potrošače, za koje je njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) rekao da će biti nadoknađeni većom socijalnom podrškom za zaštitu siromašnijih domaćinstava.
Prema sporazumu koji je objavljen 22. jula, Njemačka će kupiti 157 miliona novih običnih dionica Unipera za 267 miliona eura, dok je Šolc signalizirao da će se vlada na kraju odreći svog udjela.
Za paket je, naglašava Rojters, potrebno nekoliko uslova poput odobrenja Evropske komisije, podrška dioničara Unipera, kao i obaveza kompanije čije je sjedište u Diseldorfu da obustavi isplatu dividende tokom perioda stabilizacije.
Najavljeno je i da će nakon spašavanja, Uniper, Fortum i njemačka vlada raditi na dugoročnom rješenju koji bi se trebao dogovoriti do kraja 2023. godine.
Nakon što je njemačka vlada najavila paket pomoći, Uniper je, ističe Rojters, signalizirao da će pokrenuti sudski postupak protiv Gazproma nakon što je ruska kompanija retroaktivno tvrdila da je u pitanju viša sila zbog prošlih i trenutnih manjkavosti u isporukama.
Kontrola energetskog tržišta
Jedno od najvećih evropskih komunalnih preduzeća, Uniper, koji proizvodi struju širom Evrope i trguje gasom širom svijeta, već je bio u problemima prije invazije Moskve na Ukrajinu, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Iako je posljednjih mjeseci izgubio dosta novca kupujući zalihe gasa po skupljim cijenama, Uniper je zbog skoka cijena gasa još u januaru bio prinuđen da pozajmi oko 10 milijardi eura od svoje matične kompanije, finskog Fortuma i njemačke državne banke KfW. Slične probleme imale su drugi dobavljači energenata širom Evrope.
Finska vlada, većinski dioničar Fortuma, pozdravila je novi sporazujm s njemačkom vladom kao "najbolji mogući kompromis u ovim okolnostima", dok je izvršni direktor Unipera Klaus Diter Maubah (Klaus-Dieter Maubach) naglasio da će se time osigurati nastavak snabdijevanja kupaca, među kojima su i komunalna preduzeća i industrijske kompanije.
Mada su dionice Unipera oslabile nakon najave pomoći, stabilizacijski paket, ima za cilj da osigura Uniperov investicioni rejting. Spašavanje je, naglašava Volstrit džurnal, došlo nakon što je Berlin požurio sa donošenjem novog zakona koji mu je omogućio da u vanrednim slučajevima pruži podršku operaterima kritične infrastrukture.
I druge evropske vlade preduzimaju sve odlučnije korake da kontrolišu svoja energetska tržišta, kako cijene rastu, a ruske zalihe energije opadaju.
Ovog mjeseca, Francuska je ponudila je nacionalizaciju elektroenergetske kompanije EDF SA u sporazumu vrijednom 9,8 milijardi dolara. EDF, najveći svjetski vlasnik nuklearnih elektrana, od vitalnog je značaja za opskrbu energijom Evrope, ali se godinama bori s nizom problema, pojasnio je list.
Pozivi na solidarnost
Naglasivši kako je spašavanje Unipera neophodno jer je ta energetska kompanija "od najveće važnosti za ekonomski razvoj zemlje", njemački kancelar je obećao da će učiniti sve što je neophodno kako bi se stabilnost Njemačke održala usred energetske krize za koju optužuje Rusiju, piše Politiko (Politico).
"Nikad ne hodate sami", rekao je Šolc u petak novinarima u Berlinu na engleskom, a zatim nastavio na njemačkom: "Učinit ćemo ono što je potrebno, i dokle god bude potrebno, i bićemo vrlo stabilni kao država u suočavanju s izazovima na energetskim tržištima usred ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine."
Ne isključujući pesimistične scenarije, dodaje Politiko, Šolc je rekao da će troškovi energije porasti u oktobru jer vlada uvodi poseban namet kako bi ravnomjernije podijelila teret većih cijena gasa između kompanija i potrošača.
Naveo je da četvoročlano domaćinstvo treba da očekuje godišnje povećanje cijene energije od 200 do 300 eura.
Međutim, naglašava briselski portal, kancelar nije ostavio nikakvu sumnju da je Rusija kriva za povećane cijene gasa i energetsku krizu, ističući da su "argumenti" ruskog energetskog dobavljača Gazproma koji je za opravdanje smanjenja isporuka gasa EU naveo probleme za održavanje turbine, "neistinite".
Iako je Gazprom 21. jula nastavio samo djelimične isporuke gasa Njemačkoj nakon 10-dnevnog održavanja gasovoda Sjeverni tok, Šolc je prošle sedmice optužio Rusiju da koristi isporuke gasa kao "oružje". Također je pozvao druge zemlje EU da pokažu međusobnu solidarnost kada je u pitanju smanjenje potrošnje gasa.
Facebook Forum