Nakon što je ruska invazija natjerala Štokholm i Helsinki da odustanu od svoje tradicionalne neutralnosti, u jednom od najvećih pomaka u evropskoj sigurnosti u posljednjim decenijama, NATO je i zvanično pozvao Švedsku i Finsku da se pridruže najvećem vojnom savezu.
Pored toga, tokom prvog dana, kako je navedeno, "ključnog samita" u Madridu 29. juna, lideri NATO-a su usvojili i novi strateški koncept, dodatnu pomoć za Ukrajinu, te dogovorili da povećaju finansiranje Alijanse.
"Pristupanje Finske i Švedske učinit će ih [saveznike] sigurnijim, NATO jačim, a euroatlantski prostor sigurnijim", navodi se u saopštenju i dodaje da je NATO dogovorio novi strateški koncept.
Tokom samita, 30 saveznika NATO-a se složilo i da Rusiju formalno tretiraju kao "najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti saveznika."
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin "srušio mir" u Evropi i da je ovo najveća sigurnosna kriza od Drugog svjetskog rata.
Rekao je i da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije razgovarao sa liderima NATO-a, te je njegovo liderstvo opisao kao "inspiraciju."
"Ukrajina može računati na nas koliko god to bude potrebno", rekao je Stoltenberg.
'Odnosi sa Rusijom najgori od hladnog rata'
Na pitanje da li NATO pretpostavlja da svijet ulazi u novi hladni rat, Stoltenberg je kazao da je Alijansa decenijama težila boljim odnosima sa Moskvom.
Istakao je da je Rusija bila pozvana da učestvuje u mnogim aktivnostima i da se 2010. godine smatrala strateškim partnerom NATO-a, ali je "Rusija bila ta koja je odustala" od pokušaja izgradnje partnerstva, rekao je šef NATO-a novinarima.
"To je učinila načinom ponašanja – upotrebom sile protiv Gruzije, aneksijom Krima i upotrebom sile u Donbasu u istočnoj Ukrajini od 2014. godine", kaže on.
Ocijenio je da je "odnos NATO-a sa Rusijom na najnižem nivou od kraja hladnog rata", te poručio da nema sumnje da je odgovornost za to na Rusiji.
Stoltenberg o odnosima Rusije i Kine
Generalni sekretar NATO-a je izrazio zabrinutost zbog sve većeg partnerstva između Moskve i Pekinga.
Rekao je da Kina "značajno" gradi vojsku, uključujući nuklearno oružje.
Stoltenberg je kazao da ta zemlja "maltretira svoje susjede i prijeti Tajvanu", kao i da prati i kontroliše vlastite građane i "širi ruske laži i dezinformacije".
Prvi čovjek NATO-a je naglasio da Peking "nije naš protivnik", ali je dodao da postoje ozbiljni izazovi za sigurnost.
"Globalni izazovi zahtijevaju globalna rješenja", riječi su Stoltenberga.
U planu 'povećanje broj vojnika visoke pripravnosti'
Planovi za povećanje broja NATO-ovih trupa u visokoj pripravnosti na 300.000 trebali bi biti "na snazi do sljedeće godine", rekao je šef NATO-a.
Odgovarajući na pitanje britanskog lista Financial Times, Jens Stoltenberg je kazao da plan zahtijeva da saveznici "daju snage koje su obećali da će dati".
Dodao je da je "uvjeren" da će zemlje održati svoju riječ, kao i ranije.
Novi strateški koncept
Lideri zemalja članica NATO-a podržali su novi strateški koncept koji, kako se navodi, reafirmiše temeljne vrijednosti NATO-a i navodi ključnu svrhu Saveza.
Strateški koncept je glavni dokument saveza za planiranje. U ranijoj verziji iz 2010. godine Rusija je bila opisana kao strateški partner NATO-a, a sada je identifikovana kao glavna prijetnja.
"Ruska Federacija je najznačajnija i najdirektnija prijetnja sigurnosti saveznika i miru i stabilnosti u euroatlantskom području", navode u NATO-u.
U dokumentu se, po prvi put, navodi Kina kao izazov.
"Suočavamo se sa sistemskom konkurencijom onih, uključujući Narodnu Republiku Kinu, koji osporavaju naše interese, sigurnost i vrijednosti i nastoje potkopati međunarodni poredak zasnovan na pravilima", stoji u deklaraciji sa samita u Madridu.
Podrška i za BiH
U deklaraciji se takođe navodi da su u svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Evropi NATO saveznici odlučili su se "za nove mjere za jačanje prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Republiku Moldaviju."
"Radit ćemo s njima na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju njihove političke nezavisnosti. Takođe ćemo poboljšati našu podršku u izgradnji kapaciteta partnerima sa juga", stoji u deklaraciji madridskog samita.
Otvorena vrata za Finsku i Švedsku
U deklaraciji objavljenoj prvog dana samita navodi se da lideri NATO saveza ponovo potvrđuju "posvećenost politici otvorenih vrata NATO-a".
"Danas smo odlučili da pozovemo Finsku i Švedsku da postanu članice NATO-a i dogovorili se da potpišemo Protokole o pristupanju", navodi se u deklaraciji.
Ratifikacija u parlamentima zemalja članica će vjerovatno potrajati do godinu dana, ali kada to bude obavljeno, Finska i Švedska će biti obuhvaćene klauzulom o kolektivnoj odbrani NATO-a iz člana 5, što ih dovodi i pod nuklearnu zaštitu Sjedinjenih Država.
"Pobrinut ćemo se da budemo u stanju zaštititi sve saveznike, uključujući Finsku i Švedsku", rekao je Stoltenberg.
Dan prije samita Turska je pristala podržati kandidaturu Finske i Švedske za NATO.
Turska, Švedska i Finska potpisale su 28. juna memorandum o procesu pridruživanja Švedske i Finske NATO-u.
Memorandum su potpisali turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu i njegove kolege iz Finske i Švedske, Pekka Haavisto i Ann Linde.
- Zašto je Turska oprezna prema NATO nastojanjima nordijskih zemalja?
- Švedska negira da daje finansijsku ili vojnu pomoć Kurdima
- Mogući ulazak u NATO mijenja Švedsku
Memorandum je potpisan u Madridu, u okviru samita NATO-a.
Turska je ranije blokirala prijave Švedske i Finske za ulazak u Sjevernoatlantski savez, optužujući te zemlje za pružanje podrške grupama koje Ankara smatra terorističkim.
Pristanak Turske bio je ključan jer vojni pakt svoje odluke donosi konsenzusom. Bilo koja od njenih 30 zemalja može staviti veto na prijem novog člana.
Zelenski: Pitanje je ko je sljedeći za Rusiju?
Na samitu je dogovorena i sveobuhvatnija pomoć Ukrajini.
Prema riječima Stoltenberga, Ukrajina će dobiti "sigurne komunikacije, gorivo, medicinski materijal, oklope, opremu za suzbijanje mina, stotine prenosivih sistema protiv dronova. Dodao je i da će to pomoći Ukrajini da pređe sa opreme iz sovjetskog doba na modernu NATO opremu.
"Sve ovo pokazuje našu posvećenost budućnosti Ukrajine i da je naša posvećenost nepokolebljiva. Jaka nezavisna Ukrajina je od vitalnog značaja za stabilnost euroatlantskog područja", rekao je Stoltenberg.
Ukrajini je potrebno naprednije oružje i novac kako bi se odbranila od Rusije, rekao je ranije u obraćanju na samitu liderima NATO-a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo na diktiranje uslova u Evropi, za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenski u virtuelnom obraćanju na samitu vojnog saveza.
"Zbog toga je apsolutno neophodno podržati Ukrajinu, čak i sada, oružjem, finansijama i političkim sankcijama protiv Rusije, što će zaustaviti njenu sposobnost da plaća rat. Zelenski je rekao i da su Ukrajini potrebni moderni raketni i protivvazdušni sistemi za suprotstavljanje ruskoj artiljeriji.
"Dajući nam ih, možete potpuno razbiti taktiku Rusije da uništava gradove i teroriše civile", rekao je.
Ukrajinski predsjednik rekao je da Rusija ne želi stati na zauzimanju područja južne Ukrajine ili regiona Donbas na istoku Ukrajine, gdje se vode najteže bitke.
"Želi da proguta grad po grad u Evropi, koje rusko rukovodstvo smatra svojim vlasništvom, a ne nezavisnim državama. To je pravi cilj Rusije", rekao je on.
"Pitanje je: ko je sljedeći za Rusiju? Moldaviju? Baltičke države? Poljsku? Odgovor je sve."
Rekao je da NATO prilagođava novu desetogodišnju strategiju koja je "prije svega strategija za sigurnost vaših društava, vaših država", dok je Ukrajina patila od "krstarećih raketa, mučenja, ubistva djece, silovanja žena".
"Finansijska podrška Ukrajini sada nije ništa manje važna od pomoći oružjem", rekao je on. "Treba nam oko pet milijardi dolara mjesečno - i to je fundamentalna stvar. To je upravo ono što je potrebno za odbranu, za sigurnost."
Domaćin sastanka, španski premijer Pedro Sanchez, čestitao je Finskoj, Švedskoj i Turskoj na postizanju dogovora.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden najavio je američko pojačanje snaga NATO-a u Evropi, rekavši da je Alijansa danas potrebnija "nego što je ikada bila".
"Danas najavljujem da će Sjedinjene Države povećati položaj naših snaga u Evropi i odgovoriti na promjenjivo sigurnosno okruženje, kao i ojačati našu kolektivnu sigurnost", rekao je Biden.
NATO će biti "pojačan u svim pravcima u svim domenima, kopnu, vazduhu i moru," rekao je američki predsjednik na samom početku samita Alijanse.
Biden je rekao i da će Washington raditi sa Španijom na povećanju broja američkih razarača sa sjedištem u Roti u Španiji na šest sa četiri, te da će poslati dvije dodatne eskadrile F-35 u Britaniju.
Facebook Forum