Bosna i Hercegovina se pridružila sankcijama Evropske unije (EU) prema Ruskoj Federaciji putem Misije BiH u Bruxellesu.
To je učinjeno na osnovu Strategije vanjske politike i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kazali su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz kabineta Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Istovremeno, Tarik Lazović, savjetnik ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, za RSE je kazao da se "BiH 34 puta od ukupno 36 izjava pridružila" deklaracijama Evropskog vijeća kod uvođenja različitih restriktivnih mjera EU prema Ruskoj Federaciji.
Prema zvaničnim informacijama objavljenim na stranici Evropskog vijeća, BiH se "uskladila s Evropskom unijom" kod sankcioniranja nekoliko stotina pojedinaca i kompanija iz Rusije.
Koje su mjere na snazi?
Među restriktivnim mjerama su, pored ostalih, zabrana uvoza iz Rusije i izvoza u Rusiju uglja, čelika i drugih metala, goriva za avione, sankcije Okritie, VTB i drugim bankama, te pojedincima kao što su Roman Abramovič, oligarh blizak Vladimiru Putinu.
BiH se pridružila EU i osudila ruske cyber napade na ukrajinsku infrastrukturu, zločine ruske vojske u Buči, rusko priznanje nezavisnosti Donjecka i Luganska, ali i izricanje devetogodišnje zatvorske kazne ruskom opozicionaru Alekseju Navaljnom.
"Zemlje koje su se uskladile s Odlukom Vijeća osiguravaju usklađenost svojih nacionalnih politika s predmetnom Odlukom Vijeća", naglasili su iz Evropske unije.
Gdje je zapela implementacija?
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića su za RSE naglasili da su "zahtjev za implementaciju sankcija" proslijedili predsjedavajućem Vijeća ministara Zoranu Tegeltiji.
Naime, odluku o praktičnoj provedbi sankcija mora donijeti Vijeće ministara BiH, kao što je ranije bio slučaj kod uvođenja međunarodnih sankcija Iranu, Sjevernoj Koreji, Liberiji ili tzv. Islamskoj državi u Iraku i Siriji. U toj odluci se detaljno moraju nabrojati osobe, kompanije i detalji sankcija. Odluka se objavljuje u Službenom listu BiH čime stupa na snagu.
"Predsjedavajući Vijeća ministara i ministri iz entiteta Republika Srpska blokiraju implementaciju za što moraju snositi punu političku odgovornost. Imidž i politička pozicija BiH u Evropi ne trebaju biti ugroženi zbog njihovih blokada", naglasili su iz Džaferovićevog kabineta.
Najavljen dolazak ruskog ambasadora u Skupštinu RS
Usprkos tome što se BiH priključila sankcijama koje provodi EU prema Rusiji, u entitetu Republika Srpska to dovodi u pitanje.
O ovome će se raspravljati na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) u ponedjeljak, 6. juna. Zahtjev je uputio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Iako je jedina tačka dnevnog reda sjednice formalno nazvana "Razmatranje informacija o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji - mjesto i uloga Republike Srpske", Denis Šulić, potpredsjednik NSRS-a kaže za RSE kako je tema da li je Bosna i Hercegovina uvela sankcije Ruskoj Federaciji.
Kako je najavio, poslanicima će se obratiti i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.
Martovska 'upozorenja' ruskog ambasadora u BiH
"Uvodničar je gospodin Milorad Dodik, budući da je on sazvao sjednicu. Moći će se obratiti i predstavnici svih političkih partija iz RS koji se do kraja dana (petak, 3. juna) jave. Predviđeno je i obraćanje ruskog ambasadora", kazao je Šulić.
Zašto nema zvaničnog stava BiH?
Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i zastupnik opozicijske Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kazao je za RSE da su dokumenti objavljeni u javnosti pokazali da se "BiH u najmanje 22 slučaja pridružila sankcijama protiv Ruske Federacije".
"To danas više niko ne spori. To je potvrđeno od strane visokih funkcionera EU, pa i od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je vrlo precizno na to odgovorio da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja se još uvijek nije pridružila sankcijama protiv Rusije", kazao je Crnadak.
Srbijanski predsjednik je krajem maja izjavio da je BiH uvela sankcije Rusiji dajući na sve 23 deklaracije pozitivno mišljenje protiv Rusije, ali da ne misli da to ima veze s Republikom Srpskom.
Crnadak je naglasio da je član Predsjedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik mogao zaustaviti pridruživanje BiH evropskim sankcijama tako što bi tu temu stavio na dnevni red Predsjedništva BiH.
"Zašto je Dodik pustio da pod jednim plaštom tišine, niko ne zna namjerne ili nenamjerne, stvari prođu na ovakav način. Mora se staviti na dnevni red ono što jedan član Predsjedništva traži, pa na glasanju šta bude, bude. Ja ne znam da je Dodik pokušavao da temu pridruživanja sankcija stavi na dnevni red", rekao je Crnadak.
Na pitanje da li je on lično za uvođenje sankcija Rusiji, Crnadak kaže da "smatra da je pogrešno da je na glasanju o ratu u Ukrajini, dva puta u Ujedinjenim nacijama, Republika Srpska bila suprotstavljena i Srbiji i Evropskoj uniji".
"Mislim da je vrijeme da i SNSD izađe i kaže šta je politika ljudi koji su vlast, a ne da se stalno iza nekoga i nečega kriju", kazao je Crnadak.
Šta tvrdi Dodikov savjetnik?
I dok Crnadak navodi kako Milorad Dodik nije tražio da se u dnevni red uvrsti pitanje sankcija, Dodikov savjetnik, Radovan Kovačević, za RSE kaže kako je prijedlog bio upućen.
"Gospodin Dodik je predlagao da se to stavi na dnevni red, a druga dva člana Predsjedništva BiH (Šefik Džaferović i Željko Komšić) su to odbili. Poznato je da je stoga gospodin Dodik i napustio sjednicu Predsjedništva. Ne postoji nijedna odluka, nijedne institucije BiH o situaciji o Ukrajini, a pogotovo o uvođenju bilo kakvih sankcija", kazao je Kovačević.
On kaže da se "na osnovu Strategije spoljne politike koji je kreirao (tadašnji ministar vanjskih poslova) Igor Crnadak, a usvojio (tadašnji član Predsjedništva BiH) Mladen Ivanić pojedini ambasadori samovoljno i antiustavno izjašnjavaju i pridružuju određenim izjavama o sankcijama".
"Činjenica je i da bilo kakva sankcija ne može biti realizovana i pravosnažna u BiH dok odluku o njoj ne donese Predsjedništvo, Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH", kazao je Kovačević i dodao da "institucije BiH neće donijeti takvu odluku dok su u njima Milorad Dodik i SNSD".
Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine od 2018. do 2023. godine podrazumijeva da "BiH treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU, s obzirom na neupitnu perspektivu članstva BiH u EU".
"U tom smislu, potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima", navodi se, između ostalog u Strategiji.
Pogled iz Brisela
Iako se protivi uvođenju sankcija Rusiji i traži da BiH ostane neutralna, Dodije je u više navrata navodio da "podržava teritorijalni integritet Ukrajine".
Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, su osudili "rusku agresiju na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine" i podržali sankcije.
Ambasadori EU i država grupe G-7 na sastanku sa Šefikom Džaferovićem su 28. marta zatražili da "nadležne institucije BiH provedu restriktivne mjere protiv institucija i drugih subjekata Ruske Federacije predviđene aktima kojima se BiH pridružila".
Josep Borrel, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, ranije je saopćio da se BiH uskladila s odlukama EU koje se tiču uvođenja sankcija Rusiji i Bjelorusiji, zbog invazije na Ukrajinu.
S njima su se uskladile i zemlje kandidatkinje Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, kao i Island, Lihtenštajn i Norveška koje nisu članice EU, te sama Ukrajina.
Kako je BiH do sada sankcionisala?
Bosna i Hercegovina je u prošlosti uvodila sankcije drugim državama, subjektima i osobama, pridružujući se rezolucijama o uvođenju sankcija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Odluke o uvođenju sankcija donosilo je Vijeće ministara BiH najčešće na prijedlog koji je formalno uputilo Ministarstvo sigurnosti BiH.
Vanjska politika je ustavna nadležnost Predsjedništva BiH koje odluke donosi konsenzusom (jednoglasno).
U slučaju preglasavanja, bošnjački i hrvatski član mogu se pozvati na "vitalni nacionalni interes" i obratiti Klubu bošnjačkog, odnosno hrvatskog naroda u Domu naroda Federacije BiH. Klub dvotrećinskom većinom glasova odlučuje da li odluka krši vitalni interes tog naroda.
Član Predsjedništva iz Republike Srpske može se obratiti Narodnoj skupštini RS koja, također, odlučuje dvotrećinskom većinom da li je ugrožen "vitalni entitetski interes".
Ako ocijeni da je prekršen vitalni nacionalni ili entitetski interes, odluka koja je donesena preglasavanjem se poništava. To se već desilo nekoliko puta.
Međutim, za implementaciju sankcija potrebna je i posebna odluka Vijeća ministara BiH, kao državne vlade.
Naprimjer, BiH je uvela sankcije bivšem liberijskom predsjedniku Charlesu Tayloru i članovima njegove uže porodice, dužnosnicima njegovog režima, saveznicima i saradnicima.
BiH je pratila rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, te uvela restriktivne mjere Iranu 2013. godine, te ih djelomično ukinula 2015. nakon što je postignut "nuklearni sporazum" zapadnih sila s tom zemljom.
Jednako tako, BiH je na listu sankcioniranih, terorističkih organizacija stavila i tzv. Islamsku državu u Iraku i Siriji.
