Nakon predaje boraca iz Azovstala koji su odvedeni na teritoriju pod kontrolom ruske vojske, Ukrajina se nada da će Rusi pristati na razmjenu ratnih zarobljenika, a iz Moskve poručuju da ih "treba privesti pravdi".
Kako prenose ruske novinske agencije, ruski parlament će 18. maja usvojiti rezoluciju kojom će biti zabranjena razmjena vojnika iz mariupoljskog Azovstala.
Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar rekla je da su "pregovori za oslobađanje boraca u toku", kao i planovi za spašavanje onih koji su još unutar čeličane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su "najuticajniji međunarodni posrednici uključeni" u planove.
Nije poznato koliko vojnika je ostalo u čeličani.
Ova predaja najvjerovatnije znači završetak otpora koji je postao simbol ukrajinske odbrane. Pad Azovstala označio bi potpuno zauzimanje Mariupolja što bi Rusiji donijelo najveću pobjedu u ratu poslije višestrukih vojnih i diplomatskih neuspjeha, navode svjetski mediji.
Više od 260 boraca je 17. maja iz čeličane prevezeno u dva grada u Ukrajini pod kontrolom ruskih separatista koje podržava Moskva.
Prvo suđenje za ratne zločine
Suđenje ruskom vojniku koji je optužen za ubistvo nenaoružanog ukrajinskog civila počinje 18. maja pred sudom u Kijevu. Pripremno ročište u ovom slučaju održano je 13. maja.
Ovo je prvi slučaj ratnog zločina koji će se naći pred sudom od početka ruske invazije 24. februara.
Zarobljeni pripadnik ruske tenkovske jedinice Vadim Šišimarin optužen je da je pucao u glavu 62-godišnjeg muškarca kroz otvoreni prozor automobila u selu Čupakivka na sjeveroistoku Ukrajine.
Ubistvo se dogodilo samo nekoliko dana poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Šišimarin je priznao da je pucao na civila na snimku koji je objavila Služba sigurnosti Ukrajine.
"Naređeno mi je da pucam", rekao je Šišimarin 28. februara. "Pucao sam u njega. Pao je i nastavili smo dalje".
Šišimarinova videoizjava je "jedno od prvih priznanja neprijateljskih napadača", navela je ukrajinska služba sigurnosti.
Prijeti mu kazna doživotnog zatvora prema kaznama navedenim u djelu ukrajinskog krivičnog zakona koji se bavi zakonima i običajima ratovanja.
Suđenje, za koje se očekuje da će pratiti nekoliko drugih, testirat će ukrajinski pravosudni sistem u vrijeme kada međunarodne institucije takođe provode vlastite istrage o navodnim ratnim zločinima.
Međunarodni krivični sud saopštio je 17. maja da raspoređuje svoj najveći terenski tim u Ukrajini, sa 42 istražitelja, forenzičkih stručnjaka i pomoćnog osoblja koji su poslati na teren kako bi prikupili dokaze o navodnim zločinima.
Američki State Department je objavio da formira specijalnu jedinicu za istraživanje i dokumentovanje ruskih ratnih zločina.
Izvor: AP, AFP
