Ruska centralna banka najavila je još jedno smanjenje svoje ključne kamatne stope počevši od sljedeće sedmice, navodeći da se rizik od povećanja cijena i finansijske nestabilnosti više ne povećava.
Banka Rusije saopštila je 29. aprila da je smanjila stopu sa 17 na 14 odsto -- što je druga najava o smanjenju stope ovog mjeseca.
Banka je povećala stopu na 20 posto krajem februara nakon što je počela invazija Rusije na Ukrajinu i nakon što su zapadne zemlje uvele opsežne sankcije. Ranije ovog mjeseca snizila je stopu na 17 posto.
Kako je najavila smanjenje stope 29. aprila, centralna banka je predvidjela da će se ruska ekonomija ove godine smanjiti za 8 do 10 posto i rekla da se suočava sa "izazovnom" situacijom zbog sankcija.
"Mi smo u zoni kolosalne neizvjesnosti", i u pogledu ponude i potražnje, rekla je novinarima guverner banke Elvira Nabiullina nakon najnovije najave o smanjenju kamatnih stopa.
Agencije za rejting snizile su rejting Rusije i upozorile da bi plaćanje duga denominiranog u dolarima u lokalnoj valuti predstavljalo državno neizvršenje obaveza.
Ministarstvo finansija je 29. aprila objavilo da je nedavno izvršilo dva plaćanja međunarodnog duga u dolarima, iako je prethodno obećala da će biti plaćena u rubljama.
Nabiulina je insistirala na tome da ministarstvo ima resurse da izvrši takve isplate i "sa ekonomske tačke gledišta, ne može biti govora o neizvršenju obaveza". Ali priznala je da je bilo "teškoće s plaćanjem koje vidimo".
Centralna banka je saopštila da je godišnja inflacija 22. aprila iznosila 17,6 posto i predviđa da će dostići vrhunac do 23 posto do kraja 2022. prije nego što uspori naredne godine.
Banka je postavila ciljnu inflaciju od četiri posto i obećala da će njena monetarna politika "osigurati povratak inflacije na cilj 2024. godine".
Iako zabrinuta zbog inflacije, banka je rekla da će se njena monetarna politika također fokusirati na potrebu za "strukturnom transformacijom ekonomije" s obzirom na promijenjene okolnosti.
Rublja je u martu pala na istorijski minimum u odnosu na dolar i evro. Od tada se oporavio na nivo prije početka invazije 24. februara, porastao je 29. aprila na više od dvogodišnjeg maksimuma u odnosu na euro.
Centralna banka je takođe saopštila da uvoz opada značajnije od izvoza zbog spoljnotrgovinskih i finansijskih ograničenja.
Objavila je osnovnu prognozu za ovu godinu za pad uvoza do 36,5 posto, a izvoza do 21 posto.
Na osnovu izvještaja AFP-a, Reutersa i AP-a
