Autor: Mirnes Bakija
Svaka treća ili četvrta LGBTIQ osoba ističe da se susretala sa nekim oblikom diskriminacije. Među njima je Dina Bajraktarević iz Tuzle. Pri posjeti ginekologu, postavljena su joj pitanja da li je seksualno aktivna ili trudna, na šta je odgovorla da to nije moguće s obzirom na to da je lezbijka.
"Cijeli moj pregled se tada sveo na pitanje moje sekusalne orjentacije. Rečeno mi je tada da bi se trebala liječiti i da bez obzira koliko su mi zdravi reproduktivni organi da nikad neću imati djecu. Tada mi je u anamnezi napisano da se osjećam kao muškarac, iako ja to nikad nisam rekla. Tek poslije sam shvatila da se radi o nejednakom tretmanu prema meni koja sam pripadnica LGBT zajednice", prisjeća se Dina tog negativnog iskustva za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kaže da je doživjela neki oblik diskriminacije u skoro svim sferama života, a posebno kada je radila kao logoped.
"Skoro niko od roditelja nije htio ostaviti djecu kod mene. Kada bi na samom ulazu primjetili da sam u prostoriji, zalupili bi vrata i otišli. Nikada mi nije rečeno direktno da je to zbog moje seksualne orijentacije, ali bilo mi je jasno da se radi o nejednakom tretmanu u usporedbi sa mojim kolegama", kaže Dina.
Diskriminisana je, priča, bila i u sportu. Trenirala je odbojku i nakon prvog putovanja, u tadašnjem klubu su joj rekli da se mora presvlačiti u muškoj svlačionici, jer je lezbijka ili da napusti klub.
"Napustila sam klub, jer nisam željela da me neko percipira kao predatora i to je bio apsolutni moment segregacije", priča Dina.
Neefikasnost bh. pravosudnog sistema u rješavanju slučajeva diskriminacije
Nevladina organizacija Sarajevski otvoreni centar je podnijela tužbu za diskriminaciju prema LGBTIQ osobama protiv Samre Ćosović Hajdarević, tadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo (KS), jednog od deset kantona u Federaciji BiH.
Opštinski sud u Sarajevu je početkom aprila ove godine, nakon tri godine, donio prvostepenu presudu kojom je prvi put u Bosni i Hercegovini (BiH) sudski potvrđena diskriminacija prema LGBTI osobama. Presuda nije pravosnažna, jer obje strane imaju pravo na žalbu.
Presuda za diskriminaciju se odnosi na poruku koju je na svom Facebook profilu 1. aprila 2019. godine uputila Samra Ćosović Hajdarević u kojoj je pozvala na izolaciju LGBTIQ osoba.
"Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje ne!", napisala je tadašnja zastupnica u Skupštini KS.
Hajdarević više nije zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, a RSE do zaključenja teksta nije uspio stupiti u kontakt sa njom.
Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra kaže da je presuda "historijska", jer je većina LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini doživjela neki oblik diskriminacije.
"Dugo se čekalo, skoro 13 godina od kada je donesen zakon da se desi jedna ovakva presuda za diskriminaciju na osnovu seksualne orjentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika", dodaje Pandurević.
Iz Sarajevskog otvorenog centra ističu da je presuda tračak nade za LGBTIQ zajednicu da traže svoja prava kroz institucije i pravosuđe.
Zakon o zabrani diskriminacije BiH utvrđuje odgovornosti i obaveze zakonodavne, sudske i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i pravnih lica i pojedinaca koji vrše javna ovlaštenja da svojim djelovanjem omoguće zaštitu, promoviranje i stvaranje uslova za jednako postupanje.
Diskriminacijom se smatra svako različito postupanje prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika.
Važnost presude jer se sankcioniše i govor mržnje
Pomoćnik Ombudsmena BiH, Predrag Raosavljević, kaže za RSE da pored toga što je presuda bitna s aspekta zaštite od diskriminacije, važna je i zbog sankcionisanje govora mržnje.
Pojašnjava da u BiH nema puno pravosnažnih presuda kojima se utvrđuje odgvornost za širenje govora mržnje.
"Ovom presudom protiv Ćosović Hajradević za diskriminaciju LGBTIQ zajednice je utvrđena odgovornost, ali se radi o prvostepenoj presudi, što znači da strane u postupku imaju pravo ulaganje žalbe i tek ćemo vidjeti šta je konačna presuda", kaže Raosavljević.
On ističe važnost utvrđivanja odgovornosti nosioca javne funkcije.
"Ova presuda je također bitna sa pravnog aspekta, jer sankcioniše učestalu pojavu širenja govora mržnje putem društvenih mreža, s obzirom da je vrlo teško utvrditi odgovornost i sankcionisati počinioce zbog anonimnosti koja vlada na internetu", kaže Raosavljević.
Prema njegovim riječima, presuda upućuje poruku da i marginalne skupine uživaju puna prava sa drugim članovima društva.
"Ova presuda može biti ohrabrenje i za druge ugrožene i stavljene u neravnopravan položaj, da koriste zakonski predviđene mehanizme, kao što su prijava policiji, tužilaštvu, ali i slanje žalbe Instituciji Obudsmena - centralnoj instituciji za zaštitu od diskriminacije", pojašnjava Raosavljević.
LGBTQ zajednica neravnopravna u BiH
Prema izvještaju Ombudsmena BiH, u Bosni i Hercegovini od 2017. godine nisu napravljeni konkretni pomaci u osiguravanju stvarne ravnopravnosti LGBTIQ osoba.
U izvještaju koji je objavljen u maju prošle godine se navodi da kako u pogledu zakonskog okvira u BiH nisu preduzeti konkretni koraci ka uređenju zajednice života istopolnih osoba, dok pojam interspolnosti nije definisan pozitivnim propisima koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.
Po pitanju zaštite pojedinačnih prava, prisutan je i dalje govor mržnje protiv LGBTIQ osoba, a rijetki su nosioci najviših funkcija koji otvoreno istupaju u zaštiti prava ove populacije.
LGBT+ zajednica smatra da Bosna i Hercegovina prilično kaska za zemljama regiona kada je u pitanju donošenje zakona koji bi štitili njihova prava. Ukazuju na to da Bosna i Hercegovina nema zakon o istospolnom partnerstvu, ali ni zakon o rodnom identitetu.
Za zemljama regije BiH je kasnila i u organizaciji prve povorke ponosa, koja se u Sarajevu dogodila 8. septembra 2019. godine pod sloganom - Ima izać'. Učestvovalo je više od 1.000 osoba, a održana je bez incidenata.
Inače, ove godine 25. juna će se održati treća bh. Povorka ponosa.
Facebook Forum