Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) upućen je zahtjev za razmatranje prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH po hitnom postupku, a sjednica će biti održana u utorak, 26. aprila.
Potvrdio je to u petak, 22. aprila, Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Zahtjev za razmatranjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku, uputili su u delegati Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak.
"Pokrenuli smo proceduru za hitnu sjednicu čime želimo promijeniti Izborni zakon, upravo onim elementima kako bi riješili pitanje presude Ustavnog suda BiH u predmetu 'Ljubić', te jednog dijela presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu", kazao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.
Šta je predviđeno izmjenama Zakona?
Kako je kazao, predložene zakonske izmjene i dopune odnose se uglavnom na popunjavanje Doma naroda i izbor članova Predsjedništva BiH.
Pojasnio je da je predložen model za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prema kojem se Hercegovačko-neretvanski kanton (jedna od deset kantona u Federaciji BiH) daje četiri delegata u Klub Hrvata u tom domu.
Srednjobosanski i Zapadnohercegovački po tri delegata, Kanton 10, Posavski i Zeničko-dobojski po dva, dok ostali kantoni zajedno biraju jednog delegata jer im je, kako je kazao, "prag po zadnjem popisu stanovništva ispod pet posto".
"To vrijedi za klub Hrvata, a isto načelo vrijedi i za bošnjački, srpski narod, a i za Ostale. Time bi se potpuno provela presuda Ustavnog suda BiH u predmetu 'Ljubić' i imali bismo legitimne predstavnike unutar klubova naroda u Domu naroda Federacije BiH", kazao je Čović.
Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, naveo je da je zadržan "stari koncept koji je dograđen dosadašnjim raspravama".
"Kao i do sada, imamo listu za hrvatskog člana Predsjedništva, te listu za bošnjačkog člana. Definirali smo način kako se bira, onaj tko dobije najviše glasova s liste 701 je bošnjački član Predsjedništva, a tko dobije najviše glasova s liste 702 pod određenim uvjetima je hrvatski član Predsjedništva", kazao je Čović.
Člana Predsjedništva BiH koji se bira neposredno u entitetu Republika Srpska - "jednog Srbina - biraju birači koji su upisani u središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj", navedeno je u prijedlogu zakona.
'Otkloniti prepreke za opće izbore'
Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona BiH budu usvojene, bit će upućene na izjašnjavanje Zastupničkom domu Parlamenta BiH.
"Pa ćemo vidjeti kako će proći i u tom domu", kazao je Čović, ističući da je cilj stvoriti ambijent da se do 4. maja, u žurnoj proceduri, usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona i "otklone preporeke za organiziranje općih izbora u oktobru".
Čović je ponovio stav da bez izmjena Izbornog zakona ne postoje pravni i formalni preduvjeti za održavanje općih izbora.
Prema njegovim riječima, na sjednici Predsjedništva HNS-a razgovarano je i o tome što će biti poduzeto ako opći izbori budu raspisani, a dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH ne bude postignut.
Kazao je da će o daljnjim potezima raspravljati sve središnjice stranaka okupljenih oko HNS-a, a potom će, sredinom maja, HNS donijeti konkretne odluke.
"Želja mi je da očuvamo zajedništvo što je osnova za hrvatski narod, zbog malobrojnosti i izloženosti, te ustavne nejednakopravnosti. Istovremeno, dok mi pokušavamo riješiti pitanje Izbornog zakona, vidimo da se stranke u Sarajevu bave izbornom kampanjom i već biraju člana Predsjedništva BiH", kazao je.
Naglasio je, također, da su pojedine političke stranake sa sjedištem u Sarajevu u parlamentarnu proceduru uputile svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji bi trebao biti razmatran 27. aprila na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
"Taj prijedlog je jako širok i obiman i tiče se samo integriteta izbornog procesa, a ne dotiče se presuda i ne rješava nijedan problem", dodao je Čović.
Dosadašnji pregovori političkih lidera, uz posredstvo međunarodne zajednice o izmjenama Izbornog zakona, okončani su bez dogovora.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu. Nijedna od njih nije provedena.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, jer je to rok koji Centralna izborna komisija ima po zakonu da raspiše ovogodišnje opće izbore u BiH.
CIK je objavi da će odluka o raspisavanju izbora biti donesena 4. maja, iako potrebnog novca nema jer državni budžet još nije usvojen.
U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
