Moskva ne teži stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine (BiH), navodi se iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE), u odgovoru na objavu ruske Ambasade od 13. aprila.
U objavi na Facebooku, Rusija je poručila da odgovornost za moguću destabilizaciju u BiH "pada na predstavnike međunarodne zajednice".
Takođe, traži od partnera iz Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) traže da ponište odluku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koju označavaju kao "takozvanu", od 12. aprila ove godine.
Radi se o Šmitovoj odluci da suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS).
Šta je sve državna imovina u BiH?
Šmit je stavio van snage Ukaz predsjednice RS-a Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.
Šmit je time prvi put od avgusta 2021., kada je stupio na dužnost u BiH, upotrebio Bonska ovlašćenja, koje predviđaju da Kancelarija visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge zvaničnike. Za takvim mjerama može posegnuti ukoliko proceni da je ugrožena stabilnost BiH.
Odluke i zakoni RS-a koje su poništili visoki predstavnici u BiH
SAD o 'žalosnim' odlukama RS-a
Iz američke Ambasade poručuju da se "stabilnost [u BiH] postiže radom u okviru institucija, a ne njihovim bojkotom ili blokadom".
"Žalosno je da su čelnici RS-a odbili da se konstruktivno angažuju po pitanju državne imovine već su se umjesto toga, odlučili na antidejtonske, neustavne i jednostrane korake", poručeno je iz Ambasade.
Govoreći o vlasti u RS-u, dodaju da "njihovo stalno odbijanje da savjesno sudjeluju u institucijama na državnom nivou i dijalogu o državnoj imovini, nije ostavilo međunarodnoj zajednici drugog izbora nego da djeluje".
Blokade i bojkoti
Politički predstavnici iz RS-a su u julu prošle godine zajednički odlučili da neće učestvovati u radu državnih institucija, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko), nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
To je podrazumijevalo bojkot rada Predsjedništva BiH, Savjeta ministara BiH, te Parlamenta BiH, osim "kada je to u interesu Republike Srpske".
U međuvremenu, entitetske vlasti su započele i neustavan proces prenosa nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta iz oblasti pravosuđa, poreza i akciza, te odbrane i bezbjednosti.
Šta predviđa Ustav BiH?
Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".
U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
Odluka o upisivanju državne imovine na listu entitetske, koju je Šmit stopirao, samo je jedna u nizu suprotnih osnovnim dokumentima države BiH.
Sve o visokom predstavniku, PIC-u i ruskim osporavanjima
Ruska Federacija je od početka protiv imenovanja Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika.
Zajedno sa Kinom, Rusija je pokušala da spriječi Šmitovo imenovanje na tu poziciju, a nakon što je to učinjeno – obje zemlje su poručile da ne priznaju njegov legitimitet.
Prema ruskom stavu, Savjet bezbjednosti UN-a nije ovjerio Šmitovu kandidaturu.
Rusi su i prije Šmitovog dolaska u OHR slali poruke da ova institucija treba da se zatvori.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz bh. entiteta Republika Srpska, nakon sastanka u martu prošle godine su poručili da treba zatvoriti kancelariju visokog predstavnika.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Savjet za provođenje mira (PIC) je uspostavljen na Konferenciji o provođenju mira u Londonu 8. i 9. decembra 1995, nakon zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Šmit savjetuje Dodiku da razmisli o posljedicama svoje politike
- Višković poručio da RS ima ustavno pravo da raspolaže svojom imovinom
PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju podršku mirovnom procesu – osiguravajući finansijska sredstva, dajući trupe u sastav Evropskih vojnih snaga (EUFOR), ili direktno provodeći operacije u BiH.
U PIC-u je takođe uključen jedan broj posmatrača koji se mijenja.
Londonskom konferencijom uspostavljen je Upravni odbor PIC-a, kao izvršni organ Savjeta, koji visokom predstavniku daje političke smjernice, a on predsjedava sastancima ambasadora zemalja i organizacija članica odbora u BiH dva puta mjesečno.
Sastanci na nivou političkih direktora se dešavaju dva puta godišnje.
Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
Kakva je uloga Dodika u ruskoj 'igri'?
Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić vjeruje da je ključna "ruska" figura u BiH Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće stranke u RS-u.
"Jedini ruski igrač na terenu, koji se bar uvijek trudio da ima prema Rusima određen kanal i čiji su se politički ciljevi dijelom poklopili sa ciljevima Rusije u BiH, je Milorad Dodik. S tim što su Rusi uvijek manje investirali i polagali u njega, pa čak i finansijski ili na bilo koji drugi način nego što je to bio slučaj u Srbiji", ocijenio je Huskić za RSE.
Iz emisije Most:
- Da li će Vučić morati da se ogradi od Dodika?
- Da li će ruska agresija na Ukrajinu oslabiti Dodika?
- Da li bi otcjepljenje Republike Srpske izazvalo rat u BiH?
Zašto je Rusija protiv sankcija Dodiku?
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je 14. aprila oštro osudila sankcije koje su Velika Britanija i SAD nametnuli Miloradu Dodiku i "brojnim drugim zvaničnicima".
U saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva, Zaharova navodi da je "očigledno da Zapad, sprovodeći takvu zlonamjernu i destruktivnu politiku, teži samo jednoj stvari, a to je da preoblikuje Balkan po sopstvenim šablonima".
Velika Britanija je Dodiku i predsjednici RS-a Željki Cvijanović 11. aprila uvela sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.
Osobe iz BiH pod sankcijama Washingtona i Londona
Saradnja Dodika i Rusije
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Milorad Dodik je bio protiv bilo kakvih sankcija Rusiji, te je smatrao da BiH po tom pitanju treba ostati neutralna – iako je u obraćanju novinarima 28. februara rekao da "poštuje teritorijalni integritet svih članica UN, pa tako i Ukrajine".
Dodik i Putin su se posljednji put sastali u Kremlju 2. decembra prošle godine, a dan kasnije, Dodik je razgovarao u Sankt Peterburgu sa Aleksejem Milerom, direktorom ruskog energetskog giganta "Gazprom".
Njih dvojica su tada, između ostalog, razgovarali o pokušajima vraćanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo RS-a, Dodik je ruskog lidera obavijestio da RS nema namjeru da se kreće ka NATO savezu, dok je Putin Dodiku dao uvjerenja da Moskva neće podržati Šmitovo imenovanje.
Raniji sastanci dvojice lidera su se uglavnom dešavali na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
Dodik i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov posljednji put su se zvanično sastali 29. marta u Istočnom Sarajevu.
Kako je saopšteno iz Dodikovog kabineta, tada su, između ostalog, u razgovoru "ukazali na značaj poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, kao i činjenice da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda".
Martovska 'upozorenja' ruskog ambasadora u BiH
Kolike su šanse za destabilizaciju?
Politički analitičar Adnan Huskić smatra da je manevarski prostor za destabilizaciju u BiH ograničen.
Huskić ocjenjuje da je Dodik svojim potezima na kraju prouzrokovao jedinstvo i agilan pristup Zapada po pitanju BiH, dolazak još jednog visokog predstavnika i ponovno korišćenje – donedavno de fakto mrtvih – Bonskih ovlašćenja.
"Paradoksalno, jer su upravo nominalni ciljevi Dodikovi, a i ruski, da se smanji ovdje prisustvo Zapada i, da se osigura potpuni transfer ovlasti na domaće aktere. Onda, kroz destrukciju i unazađivanje procesa, ti se dovedeš u situaciju da se oni vraćaju ovdje, a prije niko ne bi pomislio da bi se to uopšte moglo desiti", naglašava Huskić.
Podsjeća da je BiH predaleko od Rusije – da ona nije Transnjistrija (regija u Moldaviji sa bliskim odnosima sa Rusijom), niti je područje koje se graniči sa Rusijom, pa da se može govoriti o jasnim geopolitičkim interesima i sferama interesa.
Paradržave koje Rusija podržava
Bivši diplomata i bh. ambasador u Ukrajini Draško Aćimović za RSE kaže da njemu nije jasno na šta Rusi konkretno misle kada pominju međunarodnu zajednicu, jer se radi o širokom pojmu.
"Mislim da je ta izjava što se tiče diplomatskog konteksta zazvučala vrlo uznemirujuće. Ne znam šta se krije iza toga, to će morati Ambasada Ruske Federacije odgovoriti, međutim s obzirom na cjelokupnu situaciju, u Ukrajini, što se tiče diplomatskog konteksta, ta izjava je zazvučala vrlo uznemirujuće", smatra Aćimović.
Podsjeća da je BiH u ozbiljnoj krizi, i bez onih političkih.
"BiH je druga po smrtnosti bila u svijetu zbog pandemije [COVID-a 19], a do toga je doveo nefunkcionalan Savjet ministara koji je u blokadi, znači BiH je trenutno nefunkcionalna, imamo stravičnu inflaciju, 800.000 ljudi na granici gladi – u cjelokupnom kontekstu, bilo kakva dodatna izjava ne vodi ničemu dobrom", poručuje Aćimović.
- RS proglašava sporni Zakon uprkos Schmidtovom nalogu
- Schmidt traži od vlasti RS-a da stave van snage entitetski zakon o nepokretnoj imovini
Ivana Stradner, naučna saradnica Američkog preduzetničkog instituta u Vašingtonu, poručila je za RSE 8. aprila da Rusiji na Zapadnom Balkanu nisu potrebni tenkovi, već samo dodatna tenzija kako bi taj region ostao nestabilan.
"Zapadni Balkan nije prioritet Rusije, ali je uvijek zgodna karta za igranje sa Zapadom jer su etničke tenzije toliko porasle da uvijek može vatra da se rasplamsa", istakla je tada Stradner.
Facebook Forum