Dok Njemačka vlada želi smanjiti zavisnost o ruskim energentima nastojeći što prije da osigura alternativne zalihe energije, razmatrajući čak i nastavak upotrebe nuklearne energije, njemački stručnjaci i industrija upozoravaju na katastrofalne posljedice naglog bojkota ruskog gasa, pišu svjetski mediji.
Transformacija cijele industrije
Izvještaj pet njemačkih ekonomskih instituta objavljen 13. aprila upozorio je javnost da bi u slučaju nagle obustave snabdijevanja ruskim gasom Njemačka mogla zaroniti u duboku recesiju i da bi država u naredne dvije godine mogla da izgubi 220 milijardi eura ekonomske proizvodnje, ističe CNN.
Otkriveni zločini počinjeni u Buči, predgrađu Kijeva koje je bilo pod kontrolom ruskih snaga, naveli su Evropsku uniju (EU) da razmotri povećanje ekonomskih sankcija Moskvi, dok su pojedini zvaničnici pozvali na akciju potpune zabrane uvoza ruske nafte i gasa.
Međutim, upozoravaju stručnjaci, takva zabrana u bliskoj budućnosti izazvala bi pustoš u Njemačkoj, koja se oslanja na Rusiju za skoro polovinu prirodnog gasa kojeg koristi za grijanje domova, proizvodnju električne energije i za napajanje svojih fabrika.
Zabrana isporuke ruskog gasa vjerovatno bi pogoršala inflaciju u Njemačkoj koja je prošlog mjeseca dostigla najviši nivo u više od 40 godina. Potrošačke cijene porasle su 7,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku zemlje ukazujući da je to posljedica rasta cijena prirodnog gasa i nafte za skoro 40 odsto u istom periodu.
Udruženje njemačkih energetskih i komunalnih dobavljača (BDEW) saopštilo je prošle sedmice da je spremno "da izradi detaljan plan" za brzo ukidanje ruskog gasa, ali je pozvalo političare da nastave s oprezom jer "smanjenje gasa podrazumijeva transformaciju cijele njemačke industrije".
Pripreme za 'Dan X'
Kompanije širom Njemačke prave planove za, kako to nazivaju - 'Dan X', kada bi ruski gas prestao da dotiče u najveću evropsku ekonomiju, napisao je Gardijan (The Guardian) ističući da Njemačka dobija oko 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje ili 55 odsto svog gasa iz Rusije, što je najveći obim od bilo koje članice EU i šire.
Razmatraju se dva moguća, malo vjerovatna scenarija, ističe britanski list, dodajući kako jedan predviđa da Moskva odluči da prekine ili smanji snabdijevanje u znak odmazde za sankcije, dok drugi podrazumijeva da će Njemačka popustiti pred sve većim pritiskom da podrži energetski embargo EU tako što bi se isključili iz ruskih snabdijevanja.
Međutim, šefovi industrije i politički lideri upozorili su da bi šteta za Njemačku od zatvaranja slavina bila daleko veća od bilo koje koristi koju donosi Ukrajini. Milioni privatnih kuća bez topline samo je dio slike, ističe Gardijan i dodaje da su druga, vjerovatno veća briga, proizvodni giganti čiji rad zavisi o gasu. Tu spadaju Tisen Krup (Thyssenkrupp), BASF i Bajer (Bayer), kao i stotine hiljada malih i srednjih preduzeća s kojima su međusobno povezani.
Predstavnici industrije upozorili su da će se efekti osjetiti u svakom proizvodu od građevinskog materijala, sintetike, pesticida, dezinficijensa, ambalaže i poluprovodnika do proizvodnje antibiotika, vakcina protiv korona virusa i lijekova protiv raka. Lančanu reakciju je, naglašava Gardijan, teško predvidjeti, ali vjerovatno će biti značajna.
Dok vlasti i kompanije vode bitku s vremenom u pronalaženju alternativnih izvora gasa, njemački ministar ekonomije Robert Habek (Habeck) je prošle sedmice predstavio plan za hitne slučajeve koji predviđa usporavanje ili zaustavljanje gasa i odlučuje gdje će ići zalihe. Bolnice, hitne službe i medicinski proizvođači bi bili prioritet, a zatim privatna domaćinstva. Prema planu, industrije, koje koriste četvrtinu isporučenog gasa u Njemačku, bile bi prve za koje se očekuje da će se zatvoriti.
Neke kompanije, dodaje Gardijan, čak razmišljaju o preseljenju svojih proizvodnih pogona u inostranstvo, predviđajući da će poslovanje u Njemačkoj postati pretjerano skupo, izazivajući strahove da je evropski ekonomski motor u opasnosti da izgubi svoju konkurentsku prednost.
'Preokret' oko nuklearne energije
Rast cijena energenata i geopolitički rizici povezani sa zavisnošću o Rusiji doveli su do poziva za proširenje upotrebe nuklearne energije u Njemačkoj, što je preokret na raniji plan gašenja nuklearnih reaktora do kraja godine, napisao je Tajms (The Times).
Anketa Instituta Alenbah (Allensbach), koju je, kako prenosi londonski list, objavio Frankfurter algemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung) 13. aprila, pokazala je da se više od polovine njemačke javnosti zalaže za produženje rada preostalih nuklearnih reaktora u zemlji dok se vlada bori da prekine oslanjanje na ruski gas i naftu.
U protekloj deceniji Njemačka je zatvorila sve osim tri svoje atomske elektrane koje bi, dodaje Tajms, trebale biti ugašene do kraja ove godine uprkos tome što one i dalje proizvode oko 13 odsto električne energije u državi. Ovaj "atomski izlazak", prvi put najavljen kasnih 1990-ih, a potom potvrđen nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine, bio je izuzetno popularan.
Međutim, ovosedmična anketa Instituta Alenbah pokazala je da 57 odsto Nijemaca podržava odgađanje gašenja reaktora, dok je samo 25 odsto bilo protiv, što je značajan pomak od prije samo nekoliko mjeseci kada je većina Nijemaca željela da se reaktori ugase kako je i planirano.
Ipak, ideja o produženju njihovog rada prihvaćena je nakratko da bi je potom odbacilo njemačko ministarstvo energetike uz saopštenje da bi njihovo održavanje značilo sigurnosne rizike, tehničke prepreke i malu korist u smislu zamjene ruskog gasa.
Izvjesno gašenje reaktora
Uprkos nadolazećoj gasnoj krizi kao i početnim nedoumicama u Berlinu oko produženja rada njemačkih nuklearnih elektrana, atomska energija u toj zemlji ipak nema budućnost, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Eon kraj Minhena, najveća njemačka energetska kompanija koja vodi jednu od tri preostale nuklearne lokacije u zemlji, odbacila je produženje životnog vijeka svog reaktora 'Isar 2', čak i dok se najveća evropska ekonomija priprema za racionalizaciju zaliha energije.
"Nuklearna energija u Njemačkoj nema budućnosti, tačka", rekao je izvršni direktor Eona, Leo Birnbaum naglasivši da je postojala "ozbiljna rasprava s vladom" koja je na kraju, prema njegovim riječima, donijela "pristojnu kompromisnu odluku", po kojoj bi 'Isar 2' trebao biti ugašen do kraja godine.
Činilo se da je ruska invazija na Ukrajinu u početku izazvala preispitivanje u Berlinu, ukazuje Fajnenšl tajms, dodajući kako je ministar ekonomije Habek najprije rekao da neće stajati na putu bilo kakvoj odluci da nuklearne elektrane rade duže. Međutim, ta opcija je brzo odbačena.
Kako je Berlin već aktivirao prvi korak plana za hitne slučajeve koji bi u slučaju nestašice gasa doveo do smanjenja isporuke velikim korporacijama, kompanija Eon - iako nema direktne ugovore s ruskim dobavljačima- pridružila se njemačkoj industriji u upozorenju protiv bojkota ruskog gasa.
Takav potez bi poremetio lance snabdijevanja i prekinuo ekonomsku aktivnost "u razmjerama koji su znatno problematičniji od COVID-a", rekao je Birnbaum za Fajnenšl tajms.
Facebook Forum