Američki predsjednik Joe Biden naredio je veliko oslobađanje nafte iz američkih strateških rezervi u nastojanju da smanji visoke troškove goriva.
Ispuštanje do 180 miliona barela nafte tokom šest mjeseci najveće je otkako su rezerve stvorene 1974. godine.
Cijene nafte pale su zbog izvještaja o tom potezu koji ima za cilj ublažavanje krize u snabdijevanju koju je izazvao rat u Ukrajini.
Ali ispuštanje - od oko milion barela dnevno - vjerovatno neće u potpunosti riješiti energetsku krizu, kažu analitičari.
Biden je obećao daljnje mjere za povećanje američke proizvodnje, rekavši da će izdanje "služiti kao most do kraja godine kada se domaća proizvodnja poveća".
Pozvao je kompanije da dodatno plate ako odluče da ne koriste naftne bušotine na zemljištu koje su zakupile od vlade, kao i da investiraju kako bi se ubrzalo usvajanje zelenijih izvora energije.
Vijest o planovima SAD-a stigla je na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (Opec) i njenih saveznika uključujući Rusiju u četvrtak.
Nakon samo 12 minuta razmatranja, grupa najvećih zemalja proizvođača nafte, poznata kao Opec+, rekla je da se drži postojećeg dogovora o postepenom povećanju proizvodnje.
"Konsenzus o izgledima ukazao je na dobro izbalansirano tržište", navodi grupa u saopštenju. "Trenutna nestabilnost nije uzrokovana fundamentalnim faktorima, već tekućim geopolitičkim razvojem".
Rastuća cijena goriva postala je glavno političko pitanje, uključujući i SAD, gdje su u novembru izbori na sredini mandata.
Biden je rekao da je obim oslobađanja iz strateških rezervi nafte "bez presedana". Na Sjedinjene Američke Države takođe otpada polovina od 60 miliona barela koje su zapadni saveznici oslobodili iz rezervi sirove nafte u martu.
Nakon Bajdenove objave, američka naftna referentna vrijednost West Texas Intermediate bila je oko 4,7% niža na oko 103 dolara po barelu, dok je nafta brent pala slično na oko 108 dolara.
No, malo je vjerovatno da će oslobađanje dodatnih rezervi biti dovoljno da se nadoknade izgubljene zalihe iz Rusije - drugog najvećeg svjetskog izvoznika nafte nakon Saudijske Arabije.
"Dok će objavljivanje dionica pomoći da se cijene drže pod kontrolom u kratkom roku, mislimo da će biti potrebno povećanje globalne proizvodnje da izazove kontinuirani pad cijena", rekao je za BBC Edward Gardner, ekonomist robe u Capital Economics.
Nafta Brent je ranije ovog mjeseca dostigla 139 dolara za barel nakon ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje su SAD i njeni saveznici uveli Moskvi.
Cijene energenata su od tada pale, ali je nafta Brent i dalje gotovo 70% viša nego prije godinu dana.
Globalne zalihe energije su se smanjivale mjesecima kako su se ekonomije počele ponovo otvarati jer su ublažile mjere pandemije.
To je pogoršano posljednjih sedmica očekivanjima da bi izvoz ruske nafte mogao pasti za čak 3 miliona barela dnevno.
Većina drugih velikih zemalja koje proizvode energiju ili su u punom kapacitetu ili nisu voljne da povećaju proizvodnju.
SAD, koji su najveći svjetski proizvođač nafte, trenutno ispumpaju 11,7 miliona barela nafte dnevno, ali to nije dovoljno da zadovolji svjetsku potražnju.
U međuvremenu, Međunarodna agencija za energiju (IEA) sazvala je hitan sastanak za petak.
Nejasno je da li će drugi od 31 člana organizacije - koji uključuju nacije poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Japana - slijediti SAD oslobađanjem naftnih rezervi.
Također u četvrtak, Japan je rekao da će poduzeti hitne mjere kako bi osigurao zalihe sedam strateških materijala na koje se u velikoj mjeri oslanja iz Rusije ili Ukrajine, jer rat i sankcije uzrokuju prekide u opskrbi.
Ministar industrije zemlje rekao je da akcije uključuju vladinu podršku za jačanje domaće proizvodnje, alternativne nabavke i pomoć tehnološkom razvoju da se smanji upotreba materijala, koji uključuju tečni prirodni gas i gasove koji se koriste u proizvodnji kompjuterskih čipova.
