Evropska komisija pokreće investicijski paket vrijedan 3,2 milijarde eura za unaprjeđenje održivog povezivanja na Zapadnom Balkanu, saopćila je Delegacije Evropske unije (EU) u BiH u petak, 25. februara.
Riječ je o paketu za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalne tehnologije, klime i energije na Zapadnom Balkanu.
Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine, kaže se u saopćenju.
U idućim godinama, predviđeno je da će se Ekonomskim i investicijskim planom mobilizirati i do 30 milijardi eura investicija, kao kombinacija bespovratnih sredstava, preferencijalnih zajmova i garancija.
"Plan će pomoći da se smanji nesrazmjer u pogledu stepena razvoja između EU i ovog regiona i podržat će ekonomski oporavak nakon pandemije. Plan će također pomoći u realizaciji šire EU strategije 'Global Gateway,' koja je pokrenuta u decembru 2021. godine", kaže se u saopćenju.
Komesar EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi kazao je da se ovim velikim investicijskim paketom ubrzava realizacija Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan.
Ove investicije će, kako je kazao, ubrzati i integraciju zapadnog Balkana, u skladu s njegovom jasnom evropskom perspektivom.
"Utvrdili smo ove vodeće projekte u bliskoj saradnji s našim partnerima. Bolje i održivije veze u oblasti transporta, digitalne infrastrukture i obnovljive energije poboljšat će ekonomiju, podstaknuti zelenu i digitalnu tranziciju u regionu i pružiti niz prilika za ljude i preduzeća na Zapadnom Balkanu i širom EU", naveo je.
Današnji finansijski paket obuhvata 1,1 milijardu eura bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021-2027, dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, te povoljne zajmove međunarodnih finansijskih institucija.
Investicijski paket od 3,2 milijarde eura kanališe se kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) koji predstavlja multidonatorsku investicijsku platformu koju vodi EU i primarno finansijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicijskog plana u oblastima javne infrastrukture i konkurentnosti privatnog sektora.
Sprovođenje će početi ubrzo nakon potpisivanja sporazuma sa međunarodnim finansijskim institucijama, a očekuje se tokom 2022. i 2023. godine.
