SAD i Velika Britanija zatražile su pred Vijećem sigurnosti UN zajedničko djelovanje nakon odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna seperatističke regije Donjeck i Lugansk i tamo pošalje trupe.
Na hitnom otvorenom zasjedanju Vijeća sigurnosti UN u utorak rano ujutro po srednjeevropskom vremenu osim diskusije nije bilo predloženih niti usvajanih zaključaka.
"Moramo djelovati zajedno u odgovoru na ovu krizu", izjavila je američka ambasadorka u UN Linda Thomas-Greenfield.
Ruski potez "očito je temelj za pokušaj Rusije da stvori izgovor za daljnju invaziju na Ukrajinu", kazala je ambasadorka SAD i naglasila kako će se "posljedice ove akcije osjetitti daleko izvan granica Ukrajine."
Putin, navela je, "želi da svijet putuje u prošlost - u vrijeme prije UN-a, u vrijeme kada su carstva vladala svijetom", ali, dodala je, "ostatak svijeta je krenuo naprijed". "Nije 1919. Već je 2022.", rekla je.
Američka ambasadorka u UN upozorila je kako bi rat u Ukrajini donio "razorne gubitke života, nezamislivu patnju", te da će "milioni raseljenih ljudi stvoriti ogromnu izbjegličku krizu širom Evrope.
“Predsjednik Putin testira naš međunarodni sistem, testira našu odlučnost da vidi koliko daleko nas sve može gurnuti", naglasila je.
"I dalje vjerujemo da je diplomatski sto jedino mjesto gdje odgovorne nacije rješavaju svoje razlike. To je jedino mjesto za očuvanje mira", zaključila je američka ambasadorka u UN.
Ukrajinski predstavnik: Ovo je napad na UN
Predstavnik Ukrajine Sergiy Kyslytsya izjavio je pred Vijećem sigurnosti UN kako su UN napadnute, poručivši da će granice Ukrajine "ostati nepromjenjive" i da će Rusija snositi punu odgovornost za ishode donesene odluke".
"Sada je ključno vidjeti ko je naš pravi prijatelj i partner...koji će nastaviti da odvraća Rusiju samo riječima", rekao je Kyslytsya.
On zatražio da Rusija poništi svoju odluku o priznavanju nezavisnosti Luganska i Donjecka i da se vrati diplomatskim pregovorima, navodeći kako je Ukrajina posvećena diplomatskom političkom rješenju i ne podliježe provokacijama.
Rusija okrivila Ukrajinu
Rusija je, međutim, ponovo okrivila Ukrajinu za "ratobornu retoriku", rekavši da SAD "guraju Ukrajinu na rub".
Ruski ambasador Vasilij Nebenzia je rekao kako Ukrajinu koristi "ratobornu retoriku i čini sve što može da sabotira i uništi" sporazum iz Minska. Sve to čini, doda je, "uz podršku naših zapadnih kolega".
"Ostajemo otvoreni za diplomatiju, međutim, nećemo dopustiti novo krvoproliće u Donbasu", poručio je ruski ambasador u UN.
Britanija najavila sankcije
Ambasadorka Velike Britanije Barbara Woodward zatražila je da Vijeće sigurnosti ujedinjeno pozove Rusiju na deeskalaciju odmah i osudi agresiju na suverenu naciju i obrani teritorijalni integritet Ukrajine.
"Velika Britanija će najaviti nove sankcije Rusiji kao odgovor na njeno kršenje međunarodnog prava i napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. To će imati ozbiljne ekonomske posljedice za njezino djelovanje", navela je ambasadorka.
Postupci koje je Rusija danas odabrala imat će teške i dalekosežne posljedice, rekla je i kao prvi navela humanitarno stradanje civila.
Njemački ambasador Antje Leendertse naveo je kako rusko raspoređivanje trupa predstavlja "dalju prijetnju teritorijalnom integritetu Ukrajine", te ponovio da Njemačka čvrsto stoji uz Ukrajinu.
Francuski ambasador Nicolas De Riviere naveo je kako je rusko priznanje separatističkih istočnih regija Ukrajine "kršenje temeljnih načela povelje UN-a", te ustvrdio kako "Rusija bira put sukoba usprkos neprestanim naporima da se postigne deeskalacija".
Kineski predstavnik Zhang Jun poručio je da sve strane moraju "pokazati suzdržanost", te da "sve zemlje treba da rješavaju međunarodne sporove mirnim sredstvima".
Zelenski poručio da granice Ukrajine ostaju iste
U utorak rano ujutro "kolone vojnih vozila i tenkova" stižu u predgrađa Donjecka, nakon odluka ruskog predsjednika, a proruski separatisti su na ulicama pozdravili Putinovu odluku da dvije istočne ukrajinske regije prizna kao nezavisne.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) izjavio je da će međunarodne granice njegove zemlje ostati takve kakve jesu, te naveo kako su ruski potez kršenje integriteta i suvereniteta teritorije Ukrajine.
"Nećemo nikome ništa dati", poručio je ukrajinski predsjednik nakon Putinove odluke, naglašavajući da je Ukrajina i dalje "zagovornik političkog i diplomatskog dogovora."
Američki predsjednik Joe Biden poručio je nakon Putinove odluke da će uskratiti Rusiji "šansu da profitira od njezinih očitih kršenja međunarodnog prava".
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg također je osudio odluku Rusije.
"To dodatno potkopava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, nagriza napore za rješavanje sukoba i krši sporazume iz Minska, čiji je Rusija stranka", naveo je Stoltenberg.
"Priznanje dvije separatističke teritorije u Ukrajini je očito kršenje međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta Ukrajine i sporazuma iz Minska", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, misleći na mirovne sporazume koji pokrivaju istočnu Ukrajinu.
Putin je prije dekreta o slanju ruskih trupa potpisao dekrete o priznanju nezavisnosti "Donjecke Narodne Republike" i "Luganjske Narodne Republike". Nije jasno kolika je veličina snaga koje je Putin poslao i kada će preći granicu s Ukrajinom. Kaže se da će ruska vojska ući kako bi "održala mir".
Separatisti tvrde da polažu pravo na kompletan Donjeck i Lugansk, međutim kontrolišu samo oko polovice ove dvije istočne ukrajinske regije.
Kijev i zapadni čelnici sedmicama su upozoravali da bi ruski vojni napad na Ukrajinu mogao biti neizbježan, jer da je više od 150.000 ruskih vojnika okupljeno u blizini rusko-ukrajinske granice.
Inače, separatistički lideri u Lugansku i Donjecku su najavili 18. februara masovnu evakuaciju u Rusiju. Kasnije su izdali naredbu o opštoj mobilizaciji muškaraca od 18 do 45 godina i zabranili muškarcima tih godina da napuštaju teritorije.
Sukob proruskih separatista i ukrajinskih snaga izbio je 2014. godine i u njemu je do sada stradalo više od 14.000 ljudi.
