Credit Suisse je decenijama upravljao milijardama dolara prljavog novca, podaci su međunarodne medijske istrage zasnovana na masovnom curenju podataka, što je posljednji u nizu problema druge po veličini švicarske banke.
Banka je držala više od 8 milijardi dolara (sedam milijardi eura) na računima kriminalaca, diktatora i osoba povezanih s kršenjem ljudskih prava, prema istrazi grupe koju čini desetine medijskih organizacija.
Credit Suisse je odbacio "navode i insinuacije", rekavši u saopćenju da su mnoga pokrenuta pitanja historijska, od kojih neka datiraju 70 godina unazad.
Prema Projektu izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), neprofitnoj novinarskoj grupi, istraga "Suisse Secrets" počela je kada je anonimni izvor podijelio podatke o bankama s njemačkim novinama Suddeutsche Zeitung prije više od godinu dana.
Ovu informaciju, koja se odnosi na račune ukupne vrijednosti 100 milijardi dolara u jednom momentu, pregledalo je 48 medija širom svijeta, uključujući The New York Times, Le Monde i The Guardian.
Istraga je pokazala da na računima koji su identifikovani kao problematični ima preko 8 milijardi dolara imovine.
Neki od njih su računi jemenskog špijunskog šefa umiješanog u mučenje, sinove azerbejdžanskog moćnika, srpskog narko-bosa i birokrate optužene za pljačku venecuelanskog naftnog bogatstva.
To je bilo najveće curenje podataka ikad iz velike švicarske banke, saopštio je OCCRP.
Srbija i BiH
KRIK navodi da je Rodoljub Radulović, optuženi narko-bos, kome se sudi da je zajedno sa Darkom Šarićem učestvovao u međunarodnom švercu kokaina, otvorio dva računa „Credit Suisse“ u vrijeme kada se nalazio pod istragom i na njima imao milionske iznose.
"Jedan račun Radulović je otvorio 2005. i na njemu se nalazilo oko 165.000 franaka (105.000 eura) u junu 2006. Drugi je otvorio dvije godine kasnije i na njemu je bilo gotovo 3,4 miliona franaka (oko 2,3 miliona eura) u decembru 2008, otkrivaju procurjeli podaci", piše KRIK.
Radulović je račune u „Credit Suisse“ zatvorio tek u maju 2010. godine, mjesec dana nakon što je Šarić u Srbiji optužen za šverc kokaina.
Kada je 2012. i sam optužen u istom slučaju, Radulović je pobjegao i do danas se ne zna gdje se nalazi.
Račun je imao i Janko Jovanović, šef carinske ispostave "Brod" na sjeveru BiH. CIN piše kako je bračni par Jovanović iz Doboja kupio 13 nekretnina u zemlji i inostranstvu, a na računu u Švicarskoj skupio oko tri miliona maraka (1,5 miliona eura).
Janko je šef carinske ispostave, a Jovanka predsjednica suda. Njihovi prihodi ni približno ne pokrivaju ulaganja u milionsku imovinu, navode iz CIN-a.
Jovanović je pod istragom. Priveden je 2014. godine u akciji „Pandora” koju je Tužilaštvo BiH pokrenulo zbog korupcije i malverzacija pri uvozu i carinjenju različite robe.
'Tendenciozna tumačenja'
Curenje je uključivalo informacije o više od 18.000 bankovnih računa, od kojih su mnogi "ostali otvoreni sve do 2010-ih", navodi OCCRP.
U svom saopćenju u nedjelju, banka je rekla da "Credit Suisse snažno odbacuje optužbe i insinuacije o navodnim poslovnim praksama banke."
„Predstavljena pitanja su pretežno historijska, u nekim slučajevima datiraju još iz 1940-ih, a izvještaji o tim stvarima zasnovani su na djelimičnim, netačnim ili selektivnim informacijama izvučenim iz konteksta, što rezultira tendencioznim tumačenjima poslovnog ponašanja banke.“
Oko 90 posto pregledanih računa je zatvoreno -- ili su bili u procesu zatvaranja -- prije nego što su se novinari obratili banci, dodaje se. A više od 60 posto njih je zatvoreno prije 2015.
OCCRP je u izjavi na svojoj web stranici napisao kako vjeruju da "desetine primjera koje smo naveli pokreću ozbiljna pitanja o djelotvornosti i posvećenosti Credit Suisse ispunjavanju svojih obaveza."
Rečeno je da je istraga pronašla desetine "sumnjivih likova" u podacima, uključujući neke povezane s vladinim zvaničnicima.
Među onima koji su navedeni kao vlasnici računa kod Credit Suisse bili su sinovi bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i jordanskog kralja Abdulaha II.
Na pitanje zašto postoji toliko mnogo ovih računa, sadašnji i bivši zaposlenici Credit Suisse opisali su radnu kulturu koja je podsticala preuzimanje rizika kako bi se maksimizirao profit, navodi OCCRP.
"Prečesto sam viđao kriminalce i korumpirane političare koji si mogu priuštiti da nastave poslovati kao i obično, bez obzira na okolnosti, jer su sigurni da će njihova nezakonito stečena dobit biti sačuvana i uvijek na dohvat ruke", rekao je suosnivač OCCRP-a Paul Radu u izjavi.
Niz neuspjeha
Međunarodna istraga je posljednja u nizu neuspjeha koje je Credit Suisse nedavno pretrpio.
U martu 2021. banku je pogodio kolaps Greensill Capitala u koji je uložila oko 10 milijardi dolara kroz četiri fonda. Urušavanje američkog fonda Archegos koštalo ih je više od 5 milijardi dolara.
A u Švicarskoj, bivši zaposlenik Credit Suisse je među optuženima u velikom suđenju za korupciju koje je upravo počelo i uključuje navodno pranje novca i organizovani kriminal u Bugarskoj. Banka je saopćila da će se “čvrsto braniti na sudu".
Stručnjaci kažu da drakonski zakoni o bankarskoj tajni u Švicarskoj efektivno ućutkuju insajdere ili novinare koji možda žele da razotkriju nedjela unutar švicarske banke, navodi OCCRP.
Švicarska medijska grupa nije bila u mogućnosti da učestvuje u istrazi zbog rizika od krivičnog gonjenja, saopštila je ta organizacija.
