Skup podrške Ukrajini, koji je bio najavljen u Podgorici za 19. februar, odložen je za sedam dana, nezvanično je saopšteno Radiju Slobodna Evropa u Upravi policije Crne Gore u petak.
Konzul Ukrajine Mihail Šmatov je na Fejsbuku 17. februara objavio da će "Marš jedinstva" biti održan 19. februara u Podgorici i pozvao građane da u što većem broju podrže Ukrajinu.
Organizatori nisu sproveli svu potrebnu proceduru prijavljivanja skupa, pa su zato odlučili da ga odlože za 26. februar, navode iz policije.
Da je skup odložen, potvrdio je na svom Fejsbuku i ukrajinski konzul Šmatov, koji je kazao da je od njegove najave bilo neprihvatljivih komentara i prijetnji sa informacijama o mogućim provokacijama.
"Kako bi se izbjegle provokacije, nakon konsultacija sa policijom Podgorice, a u cilju bezbjednosti svih učesnika marša, odlučeno je da se odgodi termin održavanja, koji će biti objavljen nakon izdavanja odgovarajućih dozvola o javnim okupljanjima", naveo je Šmatov 18.februara, ne precizirajući kad bi to moglo biti.
Istovremeno je Vukoman Bulatović, iz ogranka ruskih "Noćnih vukova" u Crnoj Gori, potvrdio za RSE da je ta organizacija 17. februara od policije tražila zabranu skupa i dodaje da im je iz Centra bezbjednosti danas, 18. februara, rečeno "da je skup otkazan".
"Nemamo mi ništa protiv da ti ljudi u nekom drugom periodu izraze svoje nezadovoljstvo na koje imaju pravo, samo bez poruka da jedan narod ili jedna država moraju da nestanu", kaže Bulatović i dodaje "da su se zbog toga pobunili".
Bulatović, naime, tvrdi da je u najavi skupa na društvenim mrežama konzul Ukrajine Mihail Šmatov napisao i "da Rusija mora nestati", što je kasnije, kako kaže, obrisano.
"Ratnohuškačka retorika i oni koji se njome koriste ne zaslužuju naše gostoprimstvo, a imajte u vidu i da svaka akcija ima rekaciju", naveli su iz ruskog moto kluba "Noćni vukovi" u dopisu policiji.
"Noćni vukovi", poznati i kao Putinovi bajkeri i učesnici nacionalističkih marševa, sebe predstavljaju kao patriote i vjernike, i kažu da nisu politički angažovani.
Njihovo pojačano angažovanje u Crnoj Gori proteklih godina je povezano sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), kao 2018. godine kada su bili u zvaničnoj pratnji patrijarha SPC Irineja tokom posjete Crnoj Gori.
I Ambasada Rusije u Podgorici je reagovala nakon najave skupa podrške Ukrajini, i zatražila od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore pojačano obezbjeđenje u slučaju provokacija tokom skupa.
Na upite RSE, iz Ministarstva nismo dobili zvaničnu potvrdu da li su dobili tu notu, niti odgovor na pitanje što je u tom slučaju odgovoreno.
Odnosi Rusije i Ukrajine, koja je nekada bila dio Sovjetskog saveza, a od 1991. nezavisna država, narušeni su kada je Rusija nasilno anektirala dio ukrajinske teritorije Krim 2014. godine.
Rusija se protivi ideji da Ukrajina postane članica NATO-a, tvrdeći da bi to značilo približavanje Alijanse njenim zapadnim granicama.
Najnovija kriza od novembra prošle godine je kulminirala proteklih sedmica grupisanjem preko 100.000 ruskih vojnika u blizini ukrajinskih granica, što je izazvalo strah od invazije.
Na dva upita koje je RSE uputio Ministarstvu vanjskih poslova o zvaničnom stavu Crne Gore u odnosu na krizu u Ukrajini, nije odgovoreno. U međuvremenu, Vladi je 4. februara izglasano nepovjerenje u Parlamentu Crne Gore.
Kriza u Ukrajini je izazvala međusobne optužbe ambasade Rusije u Crnoj Gori sa ambasadama Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nakon što je ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila da američki i crnogorski građani moraju zajedno sa Ukrajinom stati protiv ruske agresije kako bi osigurali slobodnu i stabilnu Evropu, iz amabsade Rusije su to ocijenili kao "režiranu kampanju pritiska i klevetu protiv Rusije".
Na to su reagovali iz ambasade Ukrajine ocjenom da je to "dio ruskih propagandnih teza još od 2014. godine".
Odnosi Crne Gore i Rusije su pogoršani nakon ruske aneksije Krima, kada se zvanična Podgorica slijedeći politiku Evropske unije, pridružila sankcijama koje je Brisel uveo Rusiji.
Burne reakcije Rusije izazvalo je i pristupanje Crne Gore NATO savezu 2017.godine.
U Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima, živi oko 2.500 Ukrajinaca, dok se procjenjuje da je broj Rusa višestruko veći.
