Predstavnicima OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) uputili su apel za nastavak razgovora bh. zvaničnika o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH), radi jačanja demokratije i integriteta izbornog procesa u BiH.
Saopćeno je to u utorak, 15. ferbuara, nakon sastanka članova Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH sa predstavnicima ODIHR-a.
Tokom sastanka mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa mogućnošću usvajanja tehničkog paketa Izbornog zakona BiH, kao i u vezi sa legalitetom i legitimitetom izbora članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH, saopćeno je iz Parlamenta BiH.
Članica Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Borjana Krišto, iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, kazala je novinarima da u priči o Izbornom zakonu BiH nema teških i lakih, te krupnih i sitnih političkih pitanja.
"Imamo mandat raditi na promjenama Izbornog zakona BiH i ograničenim promjenama Ustava BiH u cilju implementacije, prije svega Odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju na administrativno-političkim razinama u Predsjedništvu i domovima naroda. Imamo provesti presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi otklonili diskriminaciju prema onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konsitutivnih naroda", navela je Krišto.
Predstavnici ODIHR-a, koje je predvodio direktor Matteo Meccaci obećali su da će u narednom periodu nastaviti pružati podršku institucijama BiH.
Interesovali su se za nastavak razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, u svjetlu preporuka ODIHR-a iz 2018. i ranijih godina koje se odnose na tehničke izmjene radi poboljšanja integriteta izbornog procesa u BiH.
Predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo, iz Stranke demokratske akcije, izjavila je novinarima da su članovi grupe upitani da li postoji šansa da paket integriteta izbornog procesa bude usvojen bez drugog političkog dogovora.
"Mi iz SDA smo rekli da ćemo podržati paket integriteta u svakom slučaju, zajedno sa opozicionim partijama, jer je nama veoma bitno da se preporuke ODIHR-a, kao najveće institucije koja prati izbore u cijeloj Evropi, implementiraju u naš Izborni zakon", naglasila je Čolo.
Na pitanje novinara koliko je realno očekivati osiguravanje novca za Opće izbore, koji bi trebali biti održani u oktobru, Čolo je odgovorila da državni budžet kreće iz Ministarstva finansija.
"On iz Ministarstva finansija kreiran ide prema Predsjedništvu BiH. Ministar Vjekoslav Bevanda je iz HDZ-a. Neka predloži budžet Predsjedništvu za ovu godinu u kojem trebaju biti sredstva za izbore i onda neka taj budžet dođe u Parlament. Mi ćemo glasati za budžet", kazala je Čolo.
Član Interresorne grupe Branislav Borenović, iz Partije demokratskog progresa, izjavio je da pojedinci iz vladajućih struktura ne žele fer i poštene izbore, nego im je cilj da na starim pravilima pokušaju manipulirati sa izbornom voljom građana.
"Sve ostalo je samo pokušaj da se 'kupi' što više vremena i da se uđe u raspisivanje izbora sa starim izbornim pravilima i da se, možda, kroz ovu ucjenu oko budžeta za izbore pokuša praviti neka vrsta pritiska na instituciju koja se zove Centralna izborna komisija, koja je izabrana u skladu sa zakonom", istaknuo je Borenović.
Svi dosadašnji pregovori o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno, a najspornija pitanja su izbor članova Predsedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljuska prava.
Jednu od njih ovaj sud je donio 22. decembra 2009. godine, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH " i "Srbin iz entiteta Republika Srpska".
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presude Evropskog suda za ljudska prava može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga. Nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
Novac za njihovo održavanje još nije osiguran, s obzirom da nije usvojen ovogodišnji budžet insistucija BiH.
Opći izbori trebali bi biti održani u oktobru, a na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
