Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine (PS) Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović izjavio je za agenciju Fena da će 1. februara tokom obraćanja na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u Banjoj Luci pozvati srpske predstavnike da se vrate u institucije Bosne i Hercegovine, jer tamo mogu najbolje štititi svoje interese.
''Poslat ću vrlo jasnu poruku kako vidim naše odnose i probleme, što su uzroci tih problema i kako vidim rješenje. Moramo raditi, razgovarati, tražiti rješenja i mirnim putem rješavati sve probleme u BiH. Moramo čuvati Ustav BiH i atak na Ustav od bilo koga mora biti jasno prepoznat. Nemamo alternative za rad u našim institucijama. Zato sam i došao u Banja Luku, u Narodnu skupštinu RS, da bih pokazao poštovanje prema toj instituciji, kao što idem na sličan način govoriti i u općine, gradove, županije'', kazao je Čović.
''Na kraju ću ih pozvati da se vrate u institucije BiH, jer najbolje će se i njihovi interesi štititi ako dođu u Parlamentarnu skupštinu i Vijeće ministara BiH i uključe se u njihov rad, bez obzira što su bili razlozi za izlazak iz njih'', izjavio je Čović za Fenu uoči obraćanja u Narodnoj skupštini RS-a.
Dodao je da ''razgovor nema nadomjestak“.
''Različite strategije i pogledi koje imamo možemo samo zajedničkim radom kroz institucije harmonizirati i napraviti jednu pozitivnu sinergiju. Uz uvažavanje ljudi koji su me pozvali, prepoznavanjem problema koje imamo, očekujem da i predstavnici ove i drugih institucija dođu u Parlamentarnu skupštinu BiH i iznesu svoje stavove o svim problemima'', kazao je Čović.
Kazao je i da će istupati i kao predsjedatelj Doma naroda PS BiH, ali i kao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS'', jer ''želi da i oni Hrvati koji žive u RS budu predstavljeni njegovim glasom koji će se boriti i za njihovo mjesto unutar RS-a''.
Političko-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovina je tema posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) zakazane u podne, 1. februara.
Sjednica je zakazana, kako je izjavio predsjednik NS RS Nedeljko Čubrilović da bi se “otvorila mogućnost dijaloga”, zbog čega je na zasjedanje i obraćanje poslanicima pozvao i lidera HDZ-a BiH Čovića te lidera vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
Izetbegović je odbio doći, poručivši kako je "iznalaženje najprihvatljivijih rješenja za državu BiH stvar državnih institucija, a ne entitetskih, i može biti razmatrano samo u Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim nadležnim državnim institucijama“.
Sjednica će se održati u trenutku političke krize koja se ogleda u blokadi državnih institucija BiH, a zbog bojkota predstavnika iz Republike Srpske nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.
Upravo ova odluka bila je povod da NSRS u decembru 2021. godine izglasa zaključke o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS", te zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
U pripremnim dokumentima za sjednicu je spomenuto je i pitanje izmjene Izbornog zakona BiH, te je navedeno kako legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Federacije BiH nije samo hrvatski problem ili "tzv. hrvatsko pitanje", nego je to problem cijele BiH.
Dva dana prije održavanja sjednice, 30. januara, završeni su trodnevni pregovori o Izbornom zakonu između predstavnika hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH, ali bez konačnog sporazuma.
Predstavnici opozicionih stranaka u RS, u vezi sa zakazanom posebnom sjednicom, saopštili su da su bili suzdržani na sjednici Kolegija.
Iznijeli su stav da je sjednica zakazana kako bi se Dodiku omogućilo da izađe iz političke krize, koja traje od jula 2021. godine.
