Skupština Crne Gore usvojila je 29. decembra budžet za 2022. godinu vredan skoro dvije i po milijarde eura, a za koji je predviđen deficit od oko 275 miliona eura.
Usvojenom odlukom o zaduživanju, Vlada se može zadužiti u 2022. godini do 70 milona eura za finansiranje deficita.
Zakon o budžetu je dio seta Vladinih zakona iz Programa "Evropa sad" prema kojima će minimalna plata zaposlenih u Crnoj Gori od januara 2022. godine iznositi 450 eura umjesto dosadašnjih 250.
Ukinuti su doprinosi za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenih. Neoporezivi dio zarade biće do 700 eura, a porez na zarade preko 1.000 eura povećan je sa devet na 15 posto.
Ovo je bio jedan od uslova za usvajanje predloga budžeta za 2022. godinu.
Nakon usvajanja seta zakona, premijer Zdravko Krivokapić je saopštio da "ovu godinu završavamo trijumfalno" i da će biti obezbjeđena minimalna zarada od 450 eura "koju je ova Vlada obećala građanima".
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je saopštio da "u novu godinu ulazimo sa većim platama i sa više pravde".
"Ne sjećam se trenutka kada je svaki radnik u Crnoj Gori bio srećan. Danas je taj dan", napisao je Abazović na Twitteru.
Oglasili su se i ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović ocjenom da se radi o "istorijskom danu za Crnu Goru".
Usvojeni Program bio je predmet oštrih polemika između Vlade, parlamentarne većine i opozicije o održivosti budžeta i stabilnosti javnih finansija.
Predstavnici Vlade su tvrdili da je program "Evropa sad" razvojni, u cilju povećanja životnog standarda, rasta zaposlenosti, smanjenja sive ekonomije na tržištu rada, te unapređenja poslovnog ambijenta.
Iako je parlamentarna većina, predvođena Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom Ura, podržala program "Evropa sad" tokom rasprave iznijete su rezerve u odnosu nesvakidašnje povećanje minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori.
Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunovića je pred glasanje poručio:
"Minimalnu zaradu smo, prije nekoliko mjeseci jedva povećali na 250 eura, a sad čarobnjaci (Vlada Crne Gore) nude 450 eura. Glasaćemo, ali neka nam je Bog u pomoći".
Osim povećanja minimalne zarade na 450 eura, set predloženih mjera obuhvata smanjenje poreskog opterećenja na rad, sa dosadašnjih 39 na 20,4 odsto.
Uvodi se i progresivno oporezivanje kojim se po većoj stopi oporezuju oni koji više i zarađuju.
Program omogućava opšti rast neto zarada za sve zaposlene, pri čemu će najveći rast od čak 80 odsto ostvariti zaposleni koji su do sada primali minimalnu zaradu.
Opozicione partije su najvećim dijelom ostale uzdržane prilikom glasanja o izmjenama zakona u okviru Programa "Evropa sad", što je u skladu sa ranijim oštrim upozorenjima prema Vladi da će ove mjere izazvati "grčki scenario" u Crnoj Gori.
Opoziciona Demokratska partija socijalista i stranke socijaldemokratske orjentacije su ocijenile da je Vladin program populistički čin, te neodrživ sa aspekta stabilnosti javnih finansija.
Oni su ocijenili da će krajnji efekat Vladinih mjera biti disbalans budžeta čiji će uzrok biti enormna potrošnja i umanjeni prihodi.
Skupština Crne Gore nije podržala Vladin predlog kojima je bilo predviđeno povećanje dosadašnjih i uvođenje novih akciza na takozvane štetne proizvode (alkohol, cigarete…), što je trebalo da nadomjesti više od 22 miliona eura za finansiranje Programa "Evropa sad".
Povodom programa "Evropa sad" oglasila se i Centralna banka koja je saopštila da je javni dug glavni fiskalni rizik, a potencijalnu nejasnoću sa sobom nose i najavljene fiskalne reforme u okviru programa "Evropa sad".
