Skupština Crne Gore usvojila je u srijedu, 29. decembra, glasovima vlasti i opozicije zaključke interpelacija za razrešenje tri minstra u Vladi premijera Zdravka Krivokapića.
Interpelacijama, koje je podnijela opozicija, se traži razriješenje Vesne Bratić, ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, Đorđa Radulovića, ministra vanjskih poslova i Aleksandra Stijovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Uoči glasanja u Parlamentu iz dvije članice vladajućeg Demokratskog fronta (DF), Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i Socijalističke narodne partije (SNP) najavili su da će podržati opozicione zahtjeve u znak protesta zbog nedavne smjene, njihovih partijskih kadrova. Vlada je naime, nedavno smijenila funkcionera SNP sa čelne pozicije u Upravi za sport a sa pozicije direktora Nacionalnih parkova funkcionerku DNP.
Ipak, to što je Skupština glasovima većine poslanika pozvala premijera Krivokapića da razriješi ministre, ne znači da će oni i biti smijenjeni.
Interpelacija za premijera neobavezujuća
Profesor Đorđije Blažić za Radio Slobodna Evropa kaže da interpelacija kao ustavni institut nema neposrednog pravnog dejstva, odnosno ne znači i odgovornost ministara.
“Ona može da ima posredno pravno dejstvo. U smislu, da negativna ocjena kreiranja javne politike bude razlog da se pokrene pitanje nepovjerenja Vladi. Nema dakle, neposredno pravno dejstvo da usvajnje interpelacije, znači i odgovornost ministra. To dejstvo nema. Nego se može koristiti potpuno drugi ustavni institut - nepovjerenja Vladi”, kazao je Blažić.
On objašnjava da je za izglasavanje nepovjerenja Vladi potrebno pokrenuti poseban postupak.
Premijer Zdravko Krivokapić rekao je 27. decembra da neće podržati interpelacije za smjenu njegovih ministara iako ih Skupština usvoji, jer je pokretač interpelacija “partija koja je radila protiv interesa građana” Crne Gore.
Opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) podnijela je 21. jula Skupštini interpelaciju kojom je tražila smjenu Bratić zbog, kako su obrazložili, skandaloznih imenovanja direktora u školama.
Po njima je to način na koji su, nakon dolaska Bratić na čelo Ministarstva, zamijenjeni direktori gotovo svih osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori. Prema navodima iz interpelacije Bratić je obrazovni sistem prilagodila jednostranim nacionalno-vjerskim osnovama , koje su u suprotnosti sa ustavnim određenjem Crne Gore kao građanske multietničke i sekularne države.
Formalno, gotovo svi smijenjeni direktori su dobili cirkularno pismo sa obrazloženjem da su povrijedili radnu obavezu jer nijesu formirali Školski odbor.
Bratić je ministarka četiri resora, prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, koja je izabrana 4. decembra prošle godine nakon promjene vlasti u Crnoj Gori , na izborima u avgustu iste godine.
Ona je kao i većina ministara, bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), na čiji je prijedlog i Zdravko Krivokapić izabran za premijera.
Vladu su izglasali pobjednici avgustovskih izbora, prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.
I razrešenje ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića tražio je SDP zbog, kako je naveo, nesposobnosti da riješi probleme sa kojima se suočavaju crnogorski poljoprivrednici ove godine. Njihov prijedlog interpelacije podržao je ostatak opozicije.
Krajem septembra Demokratska partija socijalista (DPS) podnijela je Skupštini prijedlog za interpelaciju i hitnu smjenu za ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića. Kako su naveli Radulović je “srozao aktivnosti” Ministarstva vanjskih poslova slanjem instrukcija crnogorskim ambasadama sa upustvima kako da informišu zemlje domaćine o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra.
Tada je uz proteste, incidente i upotrebu policije ustoličen mitropolit SPC u Crnoj Gori.
Krivokapićeva Vlada osim opozicije nema podršku ni dijela parlamentarne većine, prije svega prosrpskog Demokratskog fronta, koji i pored konstantnih kritika, nikad nije formalizovao zahtjev za smjenu njegovog kabineta.
