Mladi u Bosni i Hercegovini (BiH) da bi kupili stan i osamostalili se uglavnom podižu kredite koji su u BiH sa visokim kamatnim stopama, a cijene stanova rastu.
Dvadesetdevetogodišnja Amina kupila je u oktobru prošle godine stan u sarajevskom naselju Dobrinja, po cijeni od 100.000 maraka (oko 50.000 eura). Zbog stana je podigla kredit.
„Moram priznati da me je bilo mnogo strah tog kredita. Razmišljala sam šta će se dešavati u narednim godinama kad ga budem morala otplaćivati. Međutim, mladi danas nemaju baš mnogo opcija za osamostaljenje osim podizanja kredita“, kaže Amina za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Našla se tako na listi od 866 mladih osoba do 38 godina kojima je Vlada Kantona Sarajevo odobrila novčanu podršku za kupovinu stana. Svakome od njih bit će dodijeljena subvencija u iznosu od 10.000 maraka (oko 5.000 eura).
Aminin stan koštao je prošle godine 1.700 maraka (oko 850 eura) po kvadratnom metru. U međuvremenu, cijene nekretnina vrtoglavo su rasle.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena stanova u drugom kvartalu ove godine u BiH iznosila je 1.812 maraka (925 eura).
Najskuplji su stanovi u glavnom gradu BiH, Sarajevu, gdje metar kvadratni u protekla tri mjeseca u prosjeku košta 2.843 maraka, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
“Čak i sa subvencijom od 10.000, koliko je iznosilo i ranijih godina, to ne može mnogo pomoći prilikom kupovine stana. Taj novac dobro dođe prilikom opremanja stana, ali vi stan ne možete kupiti ispod 2.000 maraka po metru kvadratnom. Kada ga platite najmanje 100.000, to nažalost ne znači mnogo“, kaže Amina.
Život kod roditelja
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na području Kantona Sarajevo živi ukupno nešto više od 413.000 stanovnika. Među njima je oko 83.000 mladih u dobi od 15 do 29 godina.
U Strategiji prema mladima Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2023. godine navedeno je da čak 72 posto mladih živi u stanu ili kući, koji su u vlasništvu njihovih roditelja.
Inače, Kanton Sarajevo raspolaže godišnjim budžetom koji ove godine iznosi više od milijardu maraka (oko 500 miliona eura), što ga čini najbogatijim kantonom u bh. entitetu Federacija BiH.
Kantonalne subvencije za podršku stambenom zbrinjavanju mladih u proteklim godinama iznosile su između 7.000 (3.500 eura) i 10.000 (5.000 eura).
Kantonalni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Enver Hadžiahmetović kaže da će Vlada izdvojiti oko 8,6 miliona maraka (oko 4,3 miliona eura) za stambeno zbrinjavanje 866 mladih.
Prethodno je Vlada, podsjeća on, osigurala tri miliona (oko milion i pol eura) za poticajnu stanogradnju mladima.
„Kada zbrojimo ova dva iznosa, Vlada KS je osigurala više od 11 miliona KM, što je daleko najveći iznos usmjeren u oblast stanogradnje za mlade“, ističe Hadžiahmetović na zvaničnom web portal Vlade KS.
Najskuplji gradovi Zapadnog Balkana za strance
Pomoć zavisi od mjesta boravka
Pitanja mladih u Bosni i Hercegovini (BiH) nisu u nadležnosti države, već nižih nivoi vlasti - kantona u Federaciji BiH, entiteta Republika Srpska i Brčko Distrikta.
Socijalna politika u Federaciji BiH zajednička je nadležnost tog bosanskohercegovačkog entiteta i deset kantona. U Republici Srpskoj ovom oblasti upravlja entitetska Vlada, dok vlastite propise ima i Brčko distrikt, kao zasebna administrativna jedinica u BiH.
Podrška mladima u stambenom zbrinjavanju u Federaciji BiH nije ujednačena i ovisi o financijskoj moći kantona.
Tako su uz subvencije pri kupovini stanova, mladi u Kantonu Sarajevo oslobođeni plaćanja poreza za prvu nekretninu.
Poreza prilikom prve kupovine kuće, stana ili zemljišta oslobođeni su i mladi u Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu. No, na tom području nemaju pravo na subvencioniranje dijela troškova za stan.
Ni većina ostalih kantona u Federaciji BiH nema planiran novac u budžetu za sufinanciranje troškova kupovine stanova za mlade.
U Tuzlanskom kantonu, Vlada je proteklih godina subvencionirala kamatu za namjenske stambene kredite, sa iznosom do tri hiljade maraka (1.500 eura).
Vlada Brčko distrikta putem razvojno-garantnog fonda subvencionira dio kamata za kupovinu prve nekretnine za rješavanje stambenog problema na teritoriji te posebne administrativne jedinice u BIH.
Kakva je situacija u Republici Srpskoj?
Prosječna cijena stanova u novogradnji u Banjaluci, na sjeverozapadu BiH, iznosila je u prošloj godini nešto više od 2.100 maraka (1.056 eura) po kvadratnom metru.
Za kupovinu kuće u Banjaluci tridesetčetvorogodišnji Dejan Tovilović dobio je stambeni kredit u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske. Nedugo nakon useljenja dodijeljena mu je subvencija za mlade Vlade RS.
Vlada tog entiteta od 2008. godine subvencionira kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove. U ovoj godini za te namjene planirano je 2,1 milion maraka (oko milion i pol eura).
Za otplatu kredita u ukupnom iznosu od 76.000 maraka (oko 38.000 eura), Dejan iz entitetskog budžeta dobija 60 maraka (30 eura) mjesečno.
“To je 720 maraka godišnje. Sredstva nisu beznačajna, ali se kasni sa isplatama, pa ne znate kad ćete dobiti novac. Dobio sam kamatnu stopu od jedan posto i ne mogu biti nerealan i tražiti neke povoljnije uslove”, ističe on.
Dejan naglašava da ga je samo dokumentacija za kredit koštala oko 4.000 maraka (2.000 eura).
“To sam morao osigurati i pozajmiti, a da ne pričamo o tržištu nekretnina koje svakodnevno divlja. Jako teško je u ovo vrijeme ići u stambene kredite i smatram da bi podrška trebala biti mnogo veća. Ovako, ipak je to sve skromno”, kaže on.
Doboj pozitivan primjer
U skladu s budžetskim mogućnostima, općine i gradovi u BiH, također, mogu sudjelovati u kreiranju povoljnijeg ambijenta za život mladih.
Svijetlih primjera nema mnogo, a ističe se Doboj, na sjeveru BiH.
S godišnjim budžetom nešto većim od 51 milion maraka (oko 26 miliona eura) taj grad mladim bračnim parovima pomaže u kupovini stana sa učešćem i do 70 posto.
U slučaju da parovi sami biraju stan, Grad pokriva 49 posto troškova, dok pri kupovini nekog od dodijeljenih stanova financira čak 70 posto ukupne vrijednosti.
Nikola iz Doboja živio je do septembra ove godine s roditeljima. Nakon toga je, sa suprugom i djetetom, uselio u stan za čiju kupovinu je dobio podršku od Grada.
Stan je koštao 105.000 maraka (oko 53.000 eura), od čega su Nikola i njegova supruga izdvojili 32.000 maraka (16.000 eura), dok je ostatak plaćen iz gradskog budžeta.
Nikola za RSE kaže kako ga je ovaj potez oslobodio velikog tereta, te omogućio da ušteđevinu usmjeri na školovanje djeteta.
“Doboj je napravio iskorak u odnosu na sve gradove u regiji. Mnogo mojih prijatelja, također, je iskoristilo tu priliku i odlučilo nastaviti graditi budućnost ovdje. Doboj je jedini grad na ovom prostoru koji je na ovaj način odlučio zadržati mlade koji inače masovno odlaze iz BiH. Teška je situacija i da nije bilo ove pomoći, vjerovatno bismo i mi otišli da tražimo bolji život u zemljama Evrope”, ističe on.
Kako zaustaviti iseljavanje mladih
Centar za podršku organizacijama iz Tuzle objavio je u aprilu prošle godine publikaciju koja se bavi strateškim pristupom podsticanja stambenog zbrinjavanja mladih.
Istraživanje ove organizacije pokazalo je da će se više od 87 posto mladih u BiH suočiti s problemom rješavanja stambenog pitanja.
Predsjednica Centra Jasminka Tadić-Husanović kaže da je nakon zapošljavanja i ekonomske nesigurnosti, rješavanje stambenog pitanja gorući problem mladih.
“Zbog nemogućnosti pronalaska stalnog zaposlenja, te malih primanja koja nisu dovoljna da se kreditno zaduže za kupovinu stana, mladi odlaze u druge države gdje smatraju da će imati bolje uvjete za život”, ističe Tadić Husanović.
Ova organizacija uputila je nekoliko preporuka svim nivoima vlasti u BiH. Traže se, među ostalim, subvencioniranje kupovine stanova, te povoljniji uvjeti i porezne olakšice za mlade.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, BiH ima 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina. To je za 315.000 manje nego što ih je bilo 1991. godine.
Više od 60 posto mladih je nezaposleno. Iako nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.
Istraživanje koje je ove godine objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) pokazuje da će 23.000 mladih, u dobi od 19 do 29 godina, napustiti BiH u idućih 12 mjeseci.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH stanuje tri i pol miliona ljudi. Iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija upozoravaju da bi do 2070. u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona stanovnika.
