Crnogorski predsjednik Milo Đukanović otklonio je mogućnost kompliciranja situacije u vezi s Privremenim graničnim protokolom između Hrvatske i Crne Gore kojim se utvrđuje i međusobna granica na moru, nakon što je prošloga tjedna više izvora iz energetskog sektora potvrdilo da je u crnogorskom jadranskom podmorju talijansko-ruski konzorcij ENI-Novatek pronašao naftu.
“Imamo protokol o privremenom režimu granice iz prosinca 2002. godine i imamo zadovoljstvo da od tada do danas nije bilo nikakvih spornih pitanja između naših država ni na kopnu ni na moru i imamo najavu aktualne vlade da je u postupku završetka formiranja državne komisije Crne Gore koja bi bila u stanju nastaviti pregovore na tu temu sa svojim partnerom iz Hrvatske,” kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Đukanović se nalazi u radnoj posjeti Hrvatskoj tokom koje se susreo i sa predsjednikom zemlje Zoranom Milanović.
Na konstataciju novinara HRT kako aktualna crnogorska Vlada dovodi u pitanje granicu na kopnu utvrđenu tim protokolom, Đukanović je kazao kako bi se mogao složiti da “ova vlada Crne Gore i po svom profilu ni na tom pitanju nije na onom nivou odgovornosti koji je imala vlada Crne Gore u prethodnom razdoblju gradeći partnerske odnose s Vladom Hrvatske."
On je dodao kako je više puta razgovarao sa raznim premijerima Hrvatske, te da su se složili da će "biti optimalno ako budemo u stanju postići bilateralni sporazum."
"Ako ne, složili smo se također da ćemo to pitanje delegirati Međunarodnom sudu u Haagu ili ad hoc formiranom arbitražom i da ćemo sigurno bez bilo kakvih potresa u međudržavnim odnosima to pitanje civilizirano riješiti,” rekao je crnogorski predsjednik.
“Istraživanje nafte i plina drugo je potpitanje,” nastavio je Đukanović.
On je također podsjetio kako je vodio Vladu u vrijeme kad su raspisivali međunarodni natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje ugljikovodika u podmorju.
"Mi smo veoma vodili računa da koncesije koje trebamo dati partneru ne dodiruju nipošto sporno područje. Vjerovali smo da ćemo samo zakomplicirati rješavanje tog pitanja granice između dvije države ako u međuvremenu baš na tom dijelu podmorja bude pronađena nafta jer tada to više nisu samo interesi dvije države, nego su to i interesi naftnih kompanija i mnogo kompliciranije", dodao je Đukanović.
"Nismo išli k tome spornom području. U ovom trenutku se u Crnoj Gori realizira koncesija za istraživanje ugljikovodika na područjima koji ne dotiču sporno područje. Za sada još uvijek nema potvrde da se pronašla nafta ili plin,” rekao je Đukanović.
Tokom razgovora za HRT pokrenuto je i pitanje Bokeljske mornarice koja zvanično uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine 16. decembra, kao prvo nematerijalno kulturno dobro koje je Crna Gora kandidovala za taj status.
"To je jedna tradicija koja je u Crnoj Gori prisutna od 9. stoljeća. Kada smo podnosili zahtjev posebno smo naglasili da je to lokalna tradicija i lokalno naslijeđe te naglasili da je to baština prije svega katolika i Hrvata, ali i Crnogoraca i pripadnika drugih nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori", rekao je crnogorski predsjednik.
"Dakle, da je po našem viđenju to neupitno nematerijalno dobro države Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to kao izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine,” odgovorio je Đukanović na pitanje kojim se konstatuje da "mnogi u Hrvatskoj, ali i u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori nisu su odobravanjem dočekali vijest” kako je Crna Gora sama uspjela registrirati na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine Bokeljsku mornaricu i “na taj način jednostrano prisvojiti kulturnu baštinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori”.
Đukanovića je u Zagrebu primio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, i – prema priopćenju – razgovarali su o odnosima dviju država, europskom putu Crne Gore i o situaciji u jugoistočnoj Europi. Dvojica predsjednika sudjelovali su na svečanosti u povodu obilježavanja 30. godišnjice osnivanja i djelovanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.
