„Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova najodlučnije odbacuje zlonamjernu, a i po hrvatske interese štetnu insinuaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića o zaključcima Vijeća Europske unije(EU) od 14. prosinca, da je Hrvatska navodno podržala tekst koji ne jamči prava Hrvata u Bosni i Hercegovini", izjavio je ministar Gordan Grlić Radman reagirajući na pismo koje je Milanovićev ured poslao 15. prosinca Ministarstvu, ali i medijima.
Milanović je u pismu predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću izrazio nezadovoljstvo i protivljenje usvojenim Zaključcima Vijeća EU, tvrdeći da se njima ne jamče prava Hrvata u Bosni i Hercegovini(BiH) kao konstitutivnog naroda.
Radi se o Zaključcima Vijeća Europske unije o proširenju i Procesu stabilizacije i pridruživanja koji su usvojeni u utorak, 14. prosinca 2021., u Bruxellesu.
“Upravo se u tekstu Zaključaka izričito navodi Daytonski sporazum, a ne govore o ustroju države, jer smatraju da je to činjenica. Spominjanje Daytona podrazumijeva i konstitutivnost. Ono što proizlazi iz toga su obveze reformi, promjene izbornog zakona, važnost provedbe izborne reforme s ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije”, kazao je Grlić Radman u posebnoj izjavi koju je dao u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu.
On je kazao kako se “radi o izravnom citatu iz političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH između predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića” iz lipnja prošle godine.
On je dodao kako je “poruka Vijeća EU jasna - eliminirati sve oblike diskriminacije u izbornom procesu”, a da “mehanizme podjele moći konstitutivnih naroda treba očuvati kroz izbornu reformu.
Na traženje Hrvatske precizirano je da se radi o ograničenim ustavnim reformama, isključivo onim reformama koje imaju cilj uklanjanja diskriminacije, ali ne i onih ustavnih reformi koji bi narušile načelo konstitutivnosti”, pojasnio je.
“Što se tiče presude Europskog suda za ljudska prava, radi se o civilizacijskom pitanju. Nije dopustivo da izborni zakon predstavlja prepreke kandidiranju i romske i židovske zajednice i Hrvatska je podržala da se to ispravi. Naravno da ostajemo jednako čvrsti na stajalištu da je nužno održati potrebu jednakosti konstitutivnih naroda i njihovo legitimno predstavljanje u Predsjedništvu i Domu naroda”, rekao je Radman.
On je sugerirao Milanoviću što bi trebao raditi da pomogne hrvatskoj vanjskoj politici.
“Kvalifikacije o propustu zlonamjerne su ili odraz nerazumijevanja pregovaračkih procesa. Dobro je da predsjednik piše, da sudjeluje kao sukreator vanjske politike, međutim, mi želimo vidjeti pomoć da predsjednik piše svojim sugovornicima, predsjednicima drugih država o važnosti ovog problema. Tako nam može više pomoći, a ovdje se bavimo ispraznim, nepotrebnim pričama”, rekao je ministar.
Ovo nije prvi puta da hrvatski predsjednik naknadno reagira na nešto što je hrvatska Vlada na vanjskopolitičkom planu već usvojila ili odobrila.
On je najavio kako neće potpisati završni dokument summita NATO-a u Bruxellesu 14. lipnja, ako u njemu ne bude spomenut Daytonski mirovni sporazum. Dayton je spomenut, ali nije konstitutivnost naroda, što je bio drugi Milanovićev zahtjev.
