Odbor Vijeća Europe za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) upoziorio je da hrvatska policija zlostavlja migrante, te zatražio kažnjavanje.
Odbor je to naveo u Izvješću objavljenom u petak (3. prosinca) o posjeti Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH) od 10. do 14. kolovoza 2020. godine.
Migranti smješteni na sjeveroistoku BiH žale se na nasilje hrvatske policije kada pokušavaju preko „zelene granice“ ući u Hrvatsku i na to da im hrvatska policija ne omogućuje da zatraže azil.
U Izvješću Odbor Vijeća Europe upozorava na prakse zlostavljanja migranata od strane hrvatskih policijskih službenika i obvezu da se takvo zlostavljanje prestane, a odgovorni pronađu i kazne.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske odmah se oglasilo priopćenjem u kojem je ustvrdilo kako nije dalo suglasnost za objavu navedenog Izvješća, te je odluka o njegovoj objavi, jednostrana odluka Odbora.
"Odbor je svoje Izvješće temeljio na neprovjerljivim informacijama iz BiH te evidentno prekoračio svoje ovlasti”, ustvrdio je MUP Hrvatske.
Priče migranata za RSE o postupanju hrvatske policije:
Policija nije surađivala
U izvješću CPT-a se navodi kako hrvatska policija nije dostatno surađivala sa izaslanstvom Odbor i da je izaslanstvo obavilo je brojne razgovore u Unsko-sanskom kantonu BiH, gdje je primilo “brojne vjerodostojne i podudarne navode o fizičkom zlostavljanju migranata od strane hrvatskih policijskih službenika (osobito pripadnika interventne policije)”.
U značajnom broju slučajeva, konstatirao je Odbor, intervjuirane osobe pokazale nedavne ozljede “vrlo konzistentne” s nanošenjem udaraca pendrekom ili štapom).
Također, izvješće prenosi svjedočenja migranata o drugim oblicima teškog zlostavljanja – tjeranja da hodaju bosi, u donjem rublju ili čak goli, kao i bacanja u rijeku sa zavezanim rukama.
CPT navodi kako nalazi izaslanstva “jasno pokazuju da ne postoje učinkoviti mehanizmi odgovornosti za identifikaciju počinitelja navodnih djela zlostavljanja".
"Ne postoje posebne smjernice Ravnateljstva hrvatske policije o dokumentiranju operacija preusmjeravanja i nema neovisnog policijskog tijela za pritužbe koje bi poduzelo učinkovite istrage takvih navodnih djela”, navodi se.
MUP o 'nasilnom postupanju' izaslanstva Vijeća Europe
U priopćenju MUP-a tvrdi se, međutim, kako je “Odbor svoje Izvješće sastavljao primarno na temelju neprovjerljivih informacija te subjektivnih i pristranih izvora iz Bosne i Hercegovine bez konkretnih dokaza za tvrdnje koje iznosi na teret Republike Hrvatske.”
MUP je optužio izaslanstvo i za nasilno postupanje.
“Predstavnici Odbora prilikom obilaska policijskih postaja Republike Hrvatske na granici s Bosnom i Hercegovinom, s obzirom da nisu zatekli pritvorene osobe, fokus su stavili na prikupljanje informacija o postupanju granične policije, do kojih su pokušali doći na potpuno neprimjeren pa čak i nasilan način, čime su prekršili procedure i prekoračili ovlasti Odbora”, navodi se u priopćenju MUP-a.
Nakon objavljivanja Izvještaja iz Europske komsije (EK( poručeno je da on zasad neċe utjecati na proces prijema Hrvatske u Schengen zonu. Glasnogovornik ove institucije Adalbert Jahnz je novinarima izjavio da je nepromijenjena pozicija EK o spremnosti Hrvatske za članstvo u Schengen zoni.
„Komisija je dala ocjenu u prilog hrvatskog pridruživanja Schengenu. Sada je na Vijeću EU da donesu odluku o tome. Ipak, mi ostajemo u bliskom kontaktu s hrvatskim vlastima u pogledu preostalih izazova i pitanja koja su identificirana, što također uključuje neka od pitanja koja se pominju u tom izvještaju (Vijeća Europe)”, izjavio je Jahnz.
I Europska komisija i zastupnici Europskog parlamenta često posljednjih godina izražavaju zabrinutost zbog nasilnog vraćanja migranata sa hrvatske granice - ranije u Srbiju, a sada u BiH.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je početkom listopada kako su pokrenta 22 postupka prtiv policijskih djelatnika zbog nasilja nad izbjeglicama, a da je Državno odvjetništvo 13 slučajeva odbacilo zbog nedostatka dokaza.
Nasilni „push-backovi“ iznova su aktualizirani prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je 18. studenog presudio da je Hrvatska kriva za smrt šestogodišnje afganistanske izbjeglice Madine Hussiny u listopadu 2017. godine, kada je dijete stradalo pod naletom vlaka, nakon što je njena obitelj nasilno vraćena sa hrvatske granice natrag u Srbiju.
Također, Hrvatska je proglašena krivom i zbog toga što nije provela efikasnu istragu okolnosti njenog stradanja. Sud je Hrvatskoj dosudio plaćanje 40.000 eura odštete obitelji Hussiny i plaćanje sudskih troškova.
