Nekoliko vakcina protiv COVID-19 prve generacije odobrene su početkom 2020. Međutim, pandemija širom svijeta ne jenjava dok se javljaju nove varijante virusa koje se brže šire. Pored poboljšanja efikasnosti postojećih vakcina radi se i na inovativnim načinima primjene bez injekcija.
Kompanije ažuriraju postojeće vakcine prilagođavajući ih varijantama kao što su beta i delta, testiraju u kliničkim ispitivanjima, rade na koordinaciji s regulatorima. Cilj je da se iz ovih eksperimenata nauči kako se mogu napraviti prilagodbe u slučaju da se pojavi varijanta koja izbjegava efekte postojećih vakcina.
Vakcina koja djeluje na više varijanti virusa?
"U jednom trenutku, neizbježno, moraćemo da napravimo varijante vakcina - ako su vakcine način na koji će se održavati imunitet stanovništva - ali nismo u tački u kojoj možemo pouzdano da predviđamo evoluciju virusa", rekao je Paul Bieniasz, virolog sa Univerziteta Rockefeller u New Yorku, kako piše magazin Nature.
"Eksperimenti s postojećim varijantama čini se da je razuman pristup", naveo je Bieniasz.
Kako navode stručnjaci, prva generacija vakcina protiv COVID-19 dobro se drži protiv delta soja i drugih poznatih varijanti, barem što se tiče sprječavanja teških oblika bolesti i hospitalizacije.
Kompanije Pfizer, Moderna i AstraZeneca kažu da njihove vakcine, koje se temelje na izvornom soju SARS-CoV-2 koji je prvi put otkriven u kineskom gradu Vuhanu, još uvijek nude najbolju zaštitu od svih poznatih varijanti.
Ali u slučaju da se pojavi varijanta koja izbjegava efekte postojećih vakcina, što tek treba da se utvrdi za najnoviju varijantu omikron, proizvođači RNA vakcina kao što su Pfizer i Moderna vjerovatno bi mogli da dizajniraju i sintetiziraju početni prototip za nekoliko dana. Vakcine s virusnim vektorima, kao što je AstraZeneca, mogla bi da slijede sa svojom varijacijom takođe veoma brzo.
- Omikron peti soj korone koji 'izaziva zabrinutost'
- EMA: 'Preuranjeno' govoriti o prilagođavanju vakcina novom soju
Izrada RNA vakcina obično uključuje stvaranje nove genetske sekvence i njeno kapsuliranje u masnu tvar kao što je lipid. Vektorske vakcine prave se umetanjem ključne genetske sekvence u nositelja s bezopasnim virusom koji se dobija uzgojem velikih količina virusa u bioreaktoru i njihovim pročišćavanjem.
Ali, prije nego nove, poboljšane vakcine mogu da budu stavljene na raspolaganje za široku upotrebu, moraju da prođu testiranje na ljudima što traži vrijeme. Tako da kompanije rade na multivalentnoj vakcini koja istovremeno cilja više sojeva korona virusa.
Na šta ciljaju nove generacije vakcina?
Istraživači su naveli da bi naredna generacija COVID vakcina mogla biti razvijena tako da se induciraju i memorijske T-ćelije koje ciljaju replikacije proteina i razvoj antitijela koja ciljaju proteinske šiljke virusa.
"Vakcina koja može da potakne T-ćelije da prepoznaju i ciljaju zaražene ćelije koje eksprimiraju te proteine, što je bitno za uspjeh virusa, bila bi učinkovitija u eliminaciji ranog SARS-CoV-2, a mogla bi imati i dodatnu korist da takođe prepoznaje druge korona viruse koji koji bi mogli doći u budućnosti", rekla je profesorka Mala Maini, autorka studije "Infekcije i imunitet" sa Univerzitetskog koledža u Londonu, kako prenosi portal Health Europa.
"T-ćelije koje prepoznaju mehanizam za replikaciju virusa pružile bi dodatnu zaštitu u odnosu na onaj koji pruža imunitet usmjeren na šiljke koji stvaraju već vrlo učinkovite postojeće vakcine. Vakcine s dvostrukim djelovanjem pružile bi veću fleksibilnost protiv mutacija, a budući da T-ćelije mogu biti veoma dugovječne, osigurao bi se i dugotrajniji imunitet. Širenjem već postojećih T-ćelija, takva vakcina može da pomogne da se virus zaustavi u vrlo ranoj fazi", napomenula je Maini.
Novi načini primjene vakcina
Administriranje novih generacija vakcina bez igle bilo bi idealno, piše magazin The Conversartion. Jedan mogući pristup za tako nešto, poznat kao nanopatch vakcina daje se preko samoljepljivog flastera.
Flaster se nanosi na kožu i sitne iglice na njemu isporučuju supstancu vakcine do guste barijere imunoloških ćelija koje se nalaze neposredno ispod gornjih slojeva kože.
Pokazalo se da nanopatch COVID vakcina koje su razvili Vaxxas i istraživači u Queenslandu izaziva snažan imunološki odgovor na životinjama, a ispitivanja na ljudima su u toku.
Drugi pristup, poznat kao intranazalna vakcina, raspršuje vakcinu u nos. Ovakav pristup daje lakši način primjene, a takođe gradi imunitet na pravom mjestu u tijelu jer korona virus inficira kroz sluznicu nosa, usta, grla i pluća.
Trenutno se vakcine protiv COVID-a daju u mišicu ruke i stvaraju razine antitijela u krvi i tkivu, a neka antitijela se izlijevaju u sluznicu. Primjena vakcine direktno na sluznicu mogla bi da bude bolja za sprječavanje infekcije COVID-om.
Facebook Forum