Gradsko Vijeće Sarajeva usvojilo je inicijativu vijećnice Alme Čengić kojom se zahtijeva od Kancelarije visokog predstavnika (OHR) da sa ulaza na teritoriju Opštine Novo Sarajevo naloži skidanje spomen- ploče Ratku Mladiću, osuđenom za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini.
Čengić se pozvala na Odluku visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je zabranjeno postavljati spomenike i potsjetnike osobama pravomoćno osuđenim za genocid.
"Grad Sarajevo ima nultu stopu tolerancije za presuđene ratne zločince", izjavila je Čengić.
Boračka organizacija Istočno Novo Sarajevo postavila je 2014. godine na Vracama, nekoliko kilometara od centra Sarajeva, ploču u znak sjećanja na vojnu smotru koju je na tome mjestu maja 1992. godine izvršio Ratko Mladić.
Spomen-ploča Ratku Mladiću se nalazi nekoliko metara od spomenika na kojem su ispisana imena žrtava fašizma u Drugom svjetskom ratu, na samoj liniji razgraničenja između dva entiteta u Bosni i Hercegovini - Federacije BiH i Republike Srpske.
Međunarodni sud u Hagu je u junu ove godine pravosnažno osudio Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske na doživotnu kaznu zatvora za ratni zločin i genocid.
Bivši visoki predstavnik u BIH Valentin Inzko je krajem jula donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske (RS) donijela je ukaz 13. oktobra prema kojem u tom bosanskohercegovačkom entitetu ne važe izmjene krivičnog zakona BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.
U Službenom glasniku RS je objavljen ukaz o proglašavanju dva zakona u RS. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje Inzkovog zakona u RS, a drugi se odnosi na zabranu "omalovažavanja i izrugivanja" RS-a.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.
Istog dana je usvojen i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.
Tako je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga "ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu".
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je "ako je djelo izvršeno tako da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim".
Ustavni sud Republike Srpske je krajem septembra utvrdio da vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda nije povrijeđen zakonom o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranje genocida.
Politički predstavnici iz RS, nakon Inzkove odluke, bojkotuju rad državnih institucija.
