Nekoliko svjetskih lidera kažu da budućnost čovječanstva, čak i opstanak, visi o koncu u vrijeme kad se međunarodni zvaničnici sastaju u Škotskoj kako bi pokušali ubrzati napore na suzbijanju klimatskih promjena, javlja Novinska agencija Associated Press (AP) u petak, 29. oktobra.
A rizik od neuspjeha je veliki za sve učesnike 26. konferencije Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama, poznate kao COP26.
Prije šest godina, skoro 200 zemalja pristalo je na pojedinačno prilagođene planove za borbu protiv globalnog zagrijavanja u istorijskom Pariskom sporazumu o klimi iz 2015. Sada će se lideri okupiti u Glazgovu na dvije sedmice, počevši od nedjelje kako bi napravili sljedeći korak koji diktira taj pakt: Uraditi više i učiniti to brže.
To međutim nije lako. Osim blagog pada zbog pandemije, zagađenje ugljikom, zbog sagorijevanja uglja, nafte i prirodnog gasa raste, a ne opada, piše AP.
Od sada do 2030. godine, svijet će izbaciti do 28 milijardi metričkih tona (31 milijardu američkih tona) stakleničkih plinova iznad količine koja bi planetu održavala na ili ispod najstrože granice postavljene u Parizu, izračunale su Ujedinjene nacije ove sedmice.
"Sve je na kocki ako lideri ne preduzmu klimatske mjere", rekla je mlada ugandska klimatska aktivistica Vanessa Nakate. “Ne možemo jesti ugalj. Ne možemo piti naftu i ne možemo disati takozvani prirodni gas”.
Njene riječi ponovio je čovjek kojem je zadatak da vodi jedan od najbogatijih svjetskih ekonomskih blokova kroz klimatsku tranziciju.
"Mi se borimo za opstanak čovječanstva", rekao je potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans. “Klimatske promjene i prijeteći ekocid najveće su prijetnje s kojima se suočava čovječanstvo”.
Klimatske promjene podstiču toplotne talase, poplave, sušu i sve gadnije tropske ciklone. Ekstremno vrijeme također košta svijet oko 320 milijardi dolara godišnje u ekonomskim gubicima, prema kompaniji za modeliranje rizika AIR Worldwide. I ljudi umiru, piše AP.
"Nezdravi izbori koji ubijaju našu planetu ubijaju i naše ljude", rekla je dr. Maria Neira, direktorica za javno zdravlje i okoliš Svjetske zdravstvene organizacije.
Čovječanstvo i Zemlja neće baš pasti s litice zbog globalnog zagrijavanja, kažu naučnici. Ali ono što se dešava u Glasgowu ili će odvratiti svijet od najkatastrofalnijih scenarija ili će ga poslati da juri makadamom sa uskim krivinama i opasnostima na svakom koraku. To je situacija u kojoj se stepeni, čak i desetina stepena, pretvaraju u dodatni rizik.
"Još uvijek smo na putu klimatske katastrofe", rekao je u utorak generalni sekretar UN Antonio Guterres, čak i nakon nedavnih obećanja nekih zemalja o emisijama.
Zvaničnici UN su mjesecima promicali tri konkretna cilja kako bi ovi pregovori uspjeli:
— Zemlje moraju obećati smanjenje emisija ugljika za 45% do 2030. u odnosu na 2010. godinu.
— Bogate zemlje treba da doprinose 100 milijardi dolara godišnje pomoći siromašnim zemljama.
— Polovina tog iznosa mora biti usmjerena na prilagođavanje najgorim posljedicama klimatskih promjena.
Svjetski lideri su nedavno malo ublažili te ciljeve i kažu da ciljevi možda neće biti gotovi do sredine novembra, kada se pregovori završavaju. Američki izaslanik za klimu John Kerry rekao je za AP: "Postojat će praznina" u pogledu ciljeva emisije.
Prema Pariškom sporazumu, države moraju preispitati svoja prijašnja obećanja o suzbijanju zagađenja ugljikom svakih pet godina, a zatim objaviti planove za još više smanjenja i to bržim tempom. Nakon što je zbog pandemije odgođen godinu dana, ovogodišnji sastanak je prvi koji uključuje potrebno jačanje ambicija.
Nadamo se da će svjetski lideri nagovarati jedni druge da učine više, istovremeno osiguravajući da siromašnije zemlje koje se bore da se izbore s klimatskim promjenama dobiju finansijsku podršku koja im je potrebna, javlja AP.
