Pišu: Tony Wesolowsky i servisi RSE u Moldaviji i Rusiji
Kako se zima približava, ljudi u Talmazi, selu u jugoistočnom uglu Moldavije, najsiromašnije zemlje u Evropi, pokušavaju da obezbijede gorivo za grijanje svojih domova, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Pošto je zemlja zaključana u sporu oko prirodnog gasa s Rusijom, mnogi strahuju da će biti bukvalno ostavljeni na hladnoći.
"Drva su skupa, kao i ugalj. Oni mladi ljudi koji su emigrirali iz Moldavije uradili su pravu stvar. I mi stariji treba da uradimo isto. Ne vrijedi živjeti ovdje", rekao je nedavno jedan stariji stanovnik Talmaze za moldavski servis RSE.
Moldaviju, zaglavljenu u borbi za uticaj između Moskve i Zapada, Kremlj očigledno kažnjava nakon što je prošle godine za predsjednicu izabrana proevropski orijentisana Maju Sandu. Njena stranka odnijela je ubjedljivu pobjedu na julskim parlamentarnim izborima.
Za pregovaračkim stolom Rusija drži jake karte, uključujući Transdnjestar (Pridnjestrovlje), odcijepljeni region Moldavije na istočnoj granici s Ukrajinom, i teške uloge u ključnim moldavskim energetskim problemima.
Od proglašenja nezavisnosti 1992. godine, Transdnjestar je dobio ekonomsku, političku i vojnu podršku -- uključujući stotine vojnika koji su tamo stacionirani -- od Moskve, koja uprkos tome ne priznaje odcijepljeni region kao nezavisnu državu.
A Transdnjestar je taj koji ne samo da troši veliki dio prirodnog gasa koji Gasprom isporučuje u Moldaviju, već i odbija da ga plati, tvrde moldavski političari i drugi, ističući da je to još jedan oblik podrške Kremlja.
„Od kada postoji ovaj separatistički fenomen, Transdnjestar nije platio kubni metar gasa koji je potrošio. Sav novac prikupljen [za isporuku gasa kupcima u separatističkom regionu] ide u njihov budžet i koristi ga separatistička vlada za socijalna plaćanja kako bi se režim održao“, objasnio je Jon Sturza, moldavski političar i bivši premijer, u komentaru moldavskom servisu RSE.
Dok Transdnjestar ima koristi od lokalnih prihoda od gasa, Moldovagas, moldavska gasna kompanija, obavezna je da plaća gas.
Gasna kriza u Moldaviji dolazi u trenutku kada se Evropa bori s naglim porastom cijena gasa za što se okrivljuje velika globalna potražnja i nespremnost Gasproma da obezbijedi dodatne zalihe evropskom tržištu mimo onih koje su osigurane dugoročnim ugovorima.
Neki ovo vide kao pritisak ruskog predsjednika Vladimira Putina za konačno odobrenje Sjevernog toka 2, kontroverznog cjevovoda za prirodni gas iz Baltičkog mora do Njemačke, za koji kritičari kažu da će osnažiti energetski stisak Rusije u Evropi.
„Naravno, ovo je alat za uvjeravanje Evropljana na potrebu pokretanja Sjevernog toka 2“, rekao je Sergej Herasimčuk iz ukrajinskog Savjeta za spoljnu politiku Prism u komentaru za ruski servis RSE.
Ko je odgovoran za prijedlog zakona?
Ugovor Moldavije s ruskim Gaspromom koji je pod kontrolom države, najvećim dobavljačem prirodnog gasa za Evropu, istekao je krajem septembra. Gasprom je produžio ugovor do kraja oktobra, dok je prošlog mjeseca podigao cijenu s 550 na 790 dolara po kubnom metru.
Gasprom je 23. oktobra zaprijetio da će obustaviti izvoz gasa u Moldaviju ako prethodne isporuke ne budu isplaćene i ako se ne potpiše ugovor za decembar. Do toga je došlo dan nakon što je Moldavija proglasila vanredno stanje, oslobađajući dodatna vladina sredstva za kupovinu gasa usred sve većih cijena energenata u svijetu.
Kako se pregovori nastavljaju ove nedjelje, pojavila se ključna tačka neslaganja: Koliko Moldavija duguje Gaspromu? Ruski gasni gigant kaže da je iznos od 709 miliona dolara, iako su to mnogi doveli u pitanje.
Ta cifra bi mogla biti „mnogo manja od 700 miliona dolara“, kazao je moldavski politički analitičar Dionis Ćenusa (Cenusa), u objavi od 26. oktobra na Tviteru, dodajući da raste broj poziva za reviziju u Moldovagasu.
Gaspromovo miješanje s brojkama možda i nije iznenađujuće jer ima većinski 51 odsto udjela u Moldovagasu, kompaniji koja je odgovorna za dug. Ta kontrola je efektivno veća kada se uzme u obzir da separatistički Transdnjestar ima nešto više od 13 odsto Moldovagasa. Što se tiče udjela moldavske vlade u državnoj gasnoj kompaniji zemlje, on iznosi samo nekih 35 odsto.
Predsjednica Moldavije Sandu je jasno stavila do znanja da dugovi za gas nisu dugovi Moldavije, već Moldovagasa i kompanija bi trebalo da sama riješi to pitanje sa svojim većinskim akcionarom.
Kako bi natjerao kompaniju da plati, Gasprom je u Rusiji tužio Moldovagas najmanje 16 puta, a najnoviji slučaj pred Međunarodnim arbitražnim sudom Ruske trgovinske i industrijske komore zakazan je za maj. Svi dosadašnji slučajevi okončani su u korist Gasproma.
Ne postoje samo pitanja i sumnje o pravom iznosu koji Moldavija duguje Gaspromu, već i o tome ko je odgovoran za stvaranje većeg dijela tog duga. Mnogi ukazuju na Tiraspoltransgas, gasnu kompaniju nepriznate vlade u Transdnjestru.
Transdnjestar, gdje se nalazi veći dio zastarjele teške industrije Moldavije iz sovjetskog doba, uvijek ima potrebu za energijom, objasnio je bivši moldavski premijer Sturza, napominjući da Željezara Moldavije u Rabniti, u Transdnjestru, "troši 60 odsto cjelokupnog gasa koji se troši" u Moldaviji. Američka uprava za energetske informacije potvrdila je da Transdnjestar "sadrži većinu kapaciteta za proizvodnju električne energije i teške industrije Moldavije".
Transdnjestar ne samo da koristi veliki dio energije Moldavije, već tamo i generiše većinu energije. Konkretno, elektrana Kučiurgan (Cuciurgan), na granici s Ukrajinom na istoimenom jezeru, proizvodi oko 80 odsto električne energije u Moldaviji, iako je nejasno koliki se dio te proizvodnje oslanja na gas. Elektrana se često opisuje kao da se oslanja na gas, iako ju je njen ruski vlasnik u prošlosti promovisao kao „jedinstvenu elektranu koja koristi tri vrste goriva: gas, mazut i ugalj“.
Ranije ovog mjeseca, zvaničnici u Kučiurganu su najavili da bi mogli smanjiti proizvodnju zbog pada isporuka gasa.
Ne samo da je fabrika na teritoriji koju kontrolišu separatisti, već je u vlasništvu ruske državne energetske kompanije Inter RAO, čiji je izvršni direktor Boris Kovalčuk sin milijardera Jurija Kovalčuka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Igor Sečin, još jedan uticajni Putinov saveznik, je predsjednik Inter RAO.
'Ekonomska ucjena'
„Jasno je da se svi energetski resursi Ruske Federacije koriste kao instrument ekonomske ucjene koja se pretvara u političku ucjenu“, rekao je moldavskim medijima Aleksandar Slusari, osnivač i zamjenik predsjednika moldavske stranke Platforma dostojanstva i istine.
Moldavija se oslanja na Rusiju za skoro sav svoj prirodni gas. S obzirom na svoj geografski položaj, zemlja je ključna karika u tranzitnom lancu tog gasa iz Rusije u zemlje jugoistočne Evrope, uključujući Bugarsku, Grčku, Tursku i Rumuniju.
Međutim, pomijeranje Moldavije ka Zapadu, ubrzano pod predsjednicom Sandu, što uključuje čvršću energetsku integraciju, uplašilo je Moskvu, piše Aura Sabadus, stručnjakinja za tržišta energetike i viša novinarka pri Nezavisnoj agenciji za praćenje tržišta (ICIS).
„Tokom ljeta 2021. neki evropski zvaničnici su već isticali u privatnim razgovorima da želja zemlje da se integriše sa susjednom Rumunijom i Ukrajinom putem tržišnih mehanizama ne prolazi dobro u Moskvi“, objasnila je Sabadus u članku koji je objavio vašingtonski Atlantski savjet (Atlantic Council).
Gasprom je ponudio da snizi svoju cijenu Moldaviji ako Kišinjev promijeni sporazum o slobodnoj trgovini s Evropskom unijom i odloži reforme tržišta energije dogovorene s Briselom, izvijestio je 27. oktobra britanski Fajnenšel tajms (Financial Times).
Promjene u energetskom sektoru zemlje dio su integracije u evropsko energetsko tržište, pošto je od Moldavije zahtijevano da uskladi svoju energetsku politiku i zakone s Ugovorom o Energetskoj zajednici.
Pomoć na putu
Da bi zadovoljila svoje trenutne potrebe za gasom, Moldavija, koja koristi 2,8 milijardi kubnih metara gasa godišnje, dobila je neke zalihe iz susjedne Rumunije i Ukrajine.
Vlada Moldavije je 25. oktobra objavila da je kupila milion kubnih metara prirodnog gasa od Poljske, nazvavši to „prvom kupovinom gasa iz alternativnih izvora“ u istoriji nezavisne Moldavije. To može biti privremena mjera, ali Kišinjev također razmišlja dugoročno da smanji svoje oslanjanje na ruski prirodni gas i kompanije koje kontroliše Rusija.
Ključni novi gasovod, koji se proteže na oko 150 kilometara od Jašija u Rumuniji do Kišinjeva i povezuje Moldaviju s evropskim energetskim sistemom, završen je ranije ovog mjeseca.
Gasovod je u vlasništvu i njime upravlja Vestmoldtransgas, podružnica rumunskog Transgasa. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) takođe ima 25 odsto udjela u Vestmoldtransgasu.
Bilo je i druge pomoći Zapada. U 2019. godini, EBRD je s EU, Evropskom investicionom bankom i Svjetskom bankom, obezbijedila paket od 270 miliona eura za finansiranje trajne veze između elektromreža Moldavije i Rumunije.
U Talmazi, Jon Barkari (Barcari) izražava svoju podršku proširenju energetske saradnje Moldavije sa susjedima. „Moramo da se suočimo s činjenicom da smo predugo zavisili od Rusije i da moramo da ukinemo ovu zavisnost razvijanjem dobrih odnosa s Rumunijom, Ukrajinom i drugim susjednim zemljama“, rekao je Barkari moldavskom servisu RSE.
„Sada se nadamo odnosima s Rumunijom i ostatkom Evrope, jer Rusi samo žele da nametnu svoju volju Moldaviji.”
Facebook Forum