Dostupni linkovi

Pozitivno mišljenje Venecijanske komisije na ustavne amandmane u Srbiji


Maja Popvić, ministarka pravosuđa u Vladi Srbije, i Ivica Dačić, predsednik Skupštine Srbije, tokom sednice Venecijanske komisije 15. oktobra 2021.
Maja Popvić, ministarka pravosuđa u Vladi Srbije, i Ivica Dačić, predsednik Skupštine Srbije, tokom sednice Venecijanske komisije 15. oktobra 2021.

Venecijanska komisija je usvojila pozitivno mišljenje o Nacrtu akta o promeni Ustava Srbije i Nacrtu Ustavnog zakona za njegovo sprovodjenje, saopštilo je 15. oktobra Ministarstvo pravde Srbije.

U saopštenju je navedeno da je ministarka pravde Maja Popović učestvovala na 128. plenarnom zasednju Venecijanske komisije na kojem je usvojeno to pozitivno mišljenje.

Ističe se i da je time "načinjen veliki napredak u ispunjavanju obaveza iz Revidiranog Akcionog plana za Poglavlje 23 (u pregovorima s EU) - Pravosudje i osnovna prava".

"Promene Ustava za koje je dobijeno pozitivno mišljenje imaju za cilj jačanje nezavisnosti sudova i samostalnosti javnih tužilaštava što će omogućiti veću pravnu sigurnost", navelo je ministarstvo.

Na zasedanju Venecijanske komije je učestvovao i predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.

Dačić je rekao da sada sledi utvrđivanje konačnog teksta ustavnih amandmana što treba da učini Odbor za ustavna pitanja koji će poslati Skupštini da se o tome izjasni na svojoj plenarnoj sednici, preneo je RTS.

Nakon toga raspisuje se referendum, rekao je Dačić i naglasio da je zato bitno da se donese novi zakon o referendumu koji će biti usklađen sa Ustavom, ali i sa mišljenjem Venecijanske komisije.

Dačić je podsetio da proces ustavnih reformi traje od 2006. godine kada je Venecijanska komisija uputila primedbe na Ustav koji je tada donet.

"Tek sada smo došli do toga da se Venecijanska komisija složila sa ustavnim amandmanima", kazao je Dačić i dodao da je sada ono što je urađeno u Srbiji po tom pitanju ocenjeno pozitivno.

Kako su više puta objasnili predstavnici Evropske unije, cilj promena Ustava Srbije su postizanje nezavisnog pravosuđa bez političkog uticaja i vladavina prava, koje su jedan od ključnih uslova za napredovanje u evrointegracijama i članstvo Srbije u EU.

Između ostalog, i način izbora sudija u Skupštini Srbije predmet je ustavnih promena u Srbiji.

U mišljenju koje je Venecijanska komisija usvojila u martu 2007. godine, neposredno nakon što je Srbija dobila novi Ustav, iskazana je zabrinutost zbog "preterane uloge parlamenta prilikom imenovanja u pravosuđu".

Prema važećem Ustavu, iako Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca, biraju sudije, odnosno zamenike tužilaca, članove ta dva pravosudna organa neposredno ili posredno bira Narodna skupština.

U skuštini Srbije su 13. oktobra tokom rasprave 17 sudija koji se prvi put biraju na funkciju u više gradova, poslanik vladajuće Srpske napredne stranke osporili izbor sedam predloženih sudija, uz jedino obrazloženje da ne ispunjavaju osnovne bezbednosne kriterijume.

Važeći Ustav Srbije donet je nakon dvodnevnog referenduma oktobra 2006. godine. Već marta 2007. godine Venecijanska komisija kritikovala je Srbiju i navela da novi Ustav "ima sva obeležja ishitrenog pisanja koje nije približno prethodnim standardima". Iskazana je i zabrinutost zbog "preterane uloge parlamenta prilikom imenovanja u pravosuđu".


U izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije na putu ka Evropskoj uniji oktobra 2020. godine kritikovana je Srbija jer nije bilo napretka u oblasti pravosuđa.

XS
SM
MD
LG