Izlaznost na izborima u Iraku pala je na rekordno nizak nivo zbog široko rasprostranjene frustracije političkom elitom u zemlji.
Četrdeset jedan posto birača je glasalo, saopštila je iračka izborna komisija u ponedjeljak 11 oktobra.
Ova brojka označava najmanju izlaznost na pet izbora otkako je 2003. godine s vlasti smijenjen dugogodišnji vladar Saddam Hussein, a prethodni minimum od 44,5 posto zabilježen je 2018. godine.
Parlamentarni izbori raspisani su kao odgovor na proteste koji pozivaju na reforme.
Prvi rezultati na nedjeljnim izborima, drugim u Iraku otkad je ta zemlja prije gotovo četiri godine proglasila vojnu pobjedu nad Islamskom državom, očekuju se u ponedjeljak.
Očekuje se da će etablirana, vladajuća šiitska islamistička vladajuća elita, čije najmoćnije stranke imaju naoružana krila, počistiti glasove. Pokret će predvoditi populistički šiitski svećenik Moqtada al-Sadr, koji se protivi svakom stranom miješanju i čiji glavni rivali su šiitske grupe povezane sa Iranom, za koje se smatra da su najveća frakcija parlamenta.
Takav rezultat ne bi dramatično promijenio odnos snaga u Iraku ili na širem Bliskom istoku, kažu irački dužnosnici, strani diplomati i analitičari, ali za Iračane bi to moglo značiti da bi bivši vođa pobunjenika i konzervativni islamista mogao povećati svoj uticaj na vladu.
Ukupna izlaznost na posljednjim izborima 2018. bila je 44,5%. Izborna komisija je u ponedjeljak rano objavila da je najmanja izlaznost u Bagdadu, sa između 31% i 34%.
Dvojica dužnosnika izborne komisije rekli su u nedjelju Reutersu da je odaziv birača sa pravom glasa u cijeloj zemlji bio 19% do podneva i da je učešće bilo malo na biračkim mjestima u nekoliko dijelova zemlje.
Zvaničnik Komisije Muhammad Mustafa rekao je da je izlaznost porasla u posljednjim satima glasanja.
Ekonomska i politička kriza
Naftom bogat Irak godinama se bori s ekonomskom i političkom krizom.
Mnogi Iračani malo vjeruju u politiku i ne očekuju da će izbori promijeniti postojeći odnos snaga.
Pristalice protestnog pokreta koji je izbio u oktobru 2019. pozvali su na bojkot izbora. Od početka djelovanja pokreta, demonstranti su tražili raspuštanje parlamenta i promjenu političkog sistema koji je na snazi od invazije SAD-a 2003. godine.
Posmatrači izbora također su nisku izlaznost pripisali velikom raspoređivanju snaga sigurnosti na dan izbora.
Prema službenim podacima, više od 250.000 sigurnosnih djelatnika poslano je na ulice.
Glavni posmatrač Evropske unije u Iraku, Viola von Cramon, rekla je da je relativno niska izlaznost značajna.
"Ovo je jasan, naravno politički signal i možemo se samo nadati da će ga čuti političari i politička elita Iraka", rekla je novinarima.
Ipak, neki Iračani su željeli glasati na petom iračkom parlamentarnom glasanju od 2003. godine - i nadaju se promjenama.
U gradu Kirkuk na sjeveru, Abu Abdullah je rekao da je stigao glasati sat vremena prije otvaranja biračkih mjesta.
"Očekujemo da će se situacija značajno poboljšati", rekao je on.
