Optužnica protiv Fatmira Alispahića za izazivanje i širenje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti, posredstvom portala Antimigrant.ba, ponovo je postavila pitanje kontrole govora mržnje na portalima i društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini. Zašto?
Alispahić, inače urednik i vlasnik portala Antimigrant.ba, izjasnio se na ročištu pred Sudom Bosne i Hercegovine, u četvrtak, 16. septembra, da nije kriv po tačkama optužbe.
Alispahić je odbio kazneni nalog i kazao da nije kriv za djela koja mu se stavljaju na teret, te da želi da se sudski proces nastavi.
Ranije u septembru 2021. u BiH je uhapšen Jasmin Mulahusić, državljanin Luksemburga, po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Na teret mu se stavljalo raspirivanje vjerske, nacionalne i rasne netrpeljivosti.
Mulahusić naime vodi više profila na društvenoj mreži Facebook na kojima kreira fotomontaže i video zapise u kojima diskredituje novinare, političare i brojne druge neistomišljenike.
Tužilaštvo BiH je u optužnici navelo da je Mulahusić bio u fokusu interesa sigurnosnih službi stranih zemalja, a dovodio se i u vezu sa osobama bliskim terorističkoj organizaciji Al-Kaida.
Sud BiH ga je nakon ročišta pustio na slobodu. Nisu mu određene ni mjere zabrane.
BiH nema zakon o govoru mržnje online
U parlamentarnoj proceduri je Prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH kojim bi se proširilo kažnjavanje govora mržnje, pogotovo na internetu i društvenim mrežama.
Uputio ga je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Zvizdićev prijedlog ima za cilj da se kažnjava svaki oblik mržnje koji, prema njegovim riječima, kontminira javni prostor u BiH.
"Mislim da je krajnje vrijeme da kao država preventivno djelujemo kroz izmjenu krivičnog zakonodavstva i zaustavimo govor mržnje i poticanje na nasilje, posebno na internetu i društvenim mrežama", rekao je Zvizdić nakon podnošenja inicijative.
Društvene mreže – platforme za širenje govora mržnje u BiH
U Bosni i Hercegovini aktivno djeluje 615 web portala. Govor mržnje i širenje netrpeljivosti na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj i spolonoj osnovi na njima u suštini niko ne kontroliše.
U izvještaju Evropske komisije iz 2020. godine se navodi kako se mrežne platforme u BiH često koriste za poticanje mržnje i širenje dezinformacija.
Skoro polovina portala koji objavljuju informativne medijske sadržaje nema impressuma, odnosno nisu navedeni podaci o imenima urednika i novinara tog medija. To pokazuju rezultati istraživanja „Mapiranje medijskih portala u BiH“ koje je predstavljeno u utorak, 15. juna 2021. u organizaciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD).
Rezultati istraživanja pokazuju da tek jedna trećina portala, odnosno 167 njih ima naveden impressum, a kod 178 portala impressum je djelomično naveden.
Incidenti i u realnom svijetu
Krivičnim zakonom BiH zabranjuje se javno podsticanje nasilja i mržnje prema grupi ili pojedincu na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, nacionalne pripadnosti.
U BiH je tokom 2020. godine zabilježeno 119 incidenata koji su motivisani predrasudama prema nekoj vjerskoj i etničkoj skupini, jeziku, rasi ili seksualnoj orijentaciji, podaci su Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).
Za krivično djelo izazivanja i raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima u Bosni i Hercegovini, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
U zemljama Zapadnog Balkana – novčane kazne
Govor mržnje je u Srbiji regulisan Zakonom o zabrani diskriminacije.
U članu 11 tog zakona se kaže da je "Zabranjeno je izražavanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, u javnim glasilima i drugim publikacijama, na skupovima i mestima dostupnim javnosti, ispisivanjem i prikazivanjem poruka ili simbola i na drugi način".
Kazne za kršenje ovog zakona kreću se u rasponu od 200 do 4.000 eura.
Prema Zakonu o medijima u Crnoj Gori, mediji su dužni da uklone komentar koji predstavlja očigledno nezakonit sadržaj, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili od dobijanja prijave drugog lica.
U nezakonite sadržaje, izmedju ostalog, spada i govor mržnje, odnosno informacije u medijima kojima se izražavaju ideje, tvrdnje i mišljenja koja izazivaju, šire, podstiču ili pravdaju diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, političkog, vjerskog i drugog uvjerenja, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjinskog naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Evropska unija ima snažan odgovor na govor mržnje
Kako bi spriječila govor mržnje u online prostoru, u maju 2016. godine, Evropska komisija je usvojila dokument "Kodeks ponašanja u borbi protiv nezakonitog govora mržnje na internetu", koji je usaglašen sa kompanijama Faceboook, Microsoft, Twitter i YouTube.
U 2018. godini, Instagram, Snapchat i Dailymotion su također potpisali isti Kodeks, da bi im se naknadno pridružili i Jeuxvideo, Linkedin i TikTok.
Implementacija ovog Kodeksa se ocjenjuje kroz redovne vježne uspostavljene sa mrežom organizacija smještenih u različitim zemljama Evropske unije.
Koristeći zajednički dogovorenu metodologiju, ove organizacije testiraju kako IT kompanije sprovode obaveze iz Kodeksa.
"Bliska saradnja s privatnim sektorom i civilnim društvom u borbi protiv nezakonitog govora mržnje daje rezultate i udvostručit ćemo zajednička nastojanja. Sada radimo na osiguravanju bolje koordinacije različitih inicijativa i foruma koji su pokrenuti na internetskim platformama.
Pojednostavit ćemo i postupke za prijavu i djelovanje u cillju učinkovitog uklanjanja nezakonitog sadržaja, a da pritom ne bude ugrožena ključna sloboda govora", izjavio je Andrus Ansip, tadašnji potpredsjednik Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište.
Kodeks ponašanja EU pruža snažan odgovor na nezakonit govor mržnje na internetu, a od usvajanja 2016. godine, Kodeks ponašanja postizao je stalni napredak.
Ocjene pokazuju da kompanije u prosjeku sada procjenjuju 90 posto označenog sadržaja u roku od 24 sata i 71 posto sadržaja koji se smatra nezakonitim govorom mržnje se uklanja.
"Rezultati druge evaluacije kodeksa postupanja obećavajući su. Uključena poduzeća sada uklanjaju dvostruko više slučajeva nezakonitoga govora mržnje i to mnogo brže nego prije šest mjeseci. To je važan korak u pravom smjeru te dokaz da samoregulacija djeluje uz doprinos svih uključenih strana", navela je Vĕra Jourová, tadašnja povjerenica Evropsije unije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova.
Kako je navedeno iz Evropske komisije - EU i države članice imaju odgovornost djelovati kako internet ne bi postao utočište za nezakoniti govor mržnje i nasilje, što uključuje i portale i društvene mreže.
Potpisivanjem kodeksa postupanja kompanije su se obvezale preispitati većinu valjanih prijava nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata te ukloniti ili onemogućiti pristup takvom sadržaju, prema potrebi, na temelju nacionalnih zakona kojima se prenosi europsko zakonodavstvo.
Godinu dana nakon donošenja kodeksa postupanja ostvaren je značajan napredak u borbi protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu, no određeni su problemi i dalje prisutni.
