Dostupni linkovi

U Federaciji BiH do kraja godine 'nema povećanja cijena plina'


Pres-konferencija snabdjevača plina i predstavnika Vlade Federacije BiH, Sarajevo (2. septembar 2021.)
Pres-konferencija snabdjevača plina i predstavnika Vlade Federacije BiH, Sarajevo (2. septembar 2021.)

Do kraja godine neće biti povećanja cijena plina, iako je cijena na svjetskom tržištu rasla za više od 40 posto, rečeno je u Vladi Federacije BiH (FBiH) nakon sastanka o snabdijevanju plinom u ovom bh. entitetu.

"Rečeno je da će cijena gasa za povlaštene potrošače ostati ista. To je odluka Vlade Federacije i Energoinvest je prihvatio tu odluku, i naći će način kako da amortizira ove ogromne razlike. Šta će biti u januaru, naša predviđanja su da će dalje rasti. Za prvi kvartal 2022. godine predviđa se dalji rast, i to preko 20 posto", potvrdila je nakon sastanka u Vladi Federacije BiH Bisera Hadžialjević, direktorica Energoinvesta.

Konferenciju o snabdijevanju plinom Federacije BiH otvorio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, koji je rekao da su prethodno dogovorili jasne nadležnosti svih aktera u procesu snabdijevanja gasom.

"Vrlo jasno će Energoinvest pokazati koja je uloga dobavljača, BH-Gas koja je uloga operatera, a Sarajevo Gas šta je funkcija trećeg nivoa", izjavio je Džindić.

On je naglasio da je sve usklađeno sa Uredbom o organizaciji gasne privrede.

"Sve ono što se dešavalo bilo je zbog nejasnoća, i uzimanje aktivnosti jednih od drugih. Dakle, Energoinvest ne može da bude operator transportnog sistema, niti operator može da bude snabdjevač", navodi Bisera Hadžialjević iz Energoinvesta.

U proteklom periodu došlo je do nesuglasica, ali i optužbi između bivše uprave BH-Gasa, na čelu s tadašnjim direktorom Jasminom Salkićem, i Vlade Federacije BiH i Energoinvesta, s druge strane.

Pojašnjavajući razloge prethodno podnesene ostavke, Salkić je za Radio Slobodna Evropa naveo kako je sve kulminiralo kada je odbio da učestvuje u "ilegalnim radnjama" koje bi prikrile, kako tvrdi, stvarnu namjeru prodaje državnog interesa, a kroz lobiranje i cijenu plina koja ide Turskim tokom.

Iz kompanije Energionvest i danas tvrde da cijena plina prilikom prelaska na Turski tok nije povišena, već da je direktno posljedica rasta cijena na globalnom tržištu. Direktorica Hadžialjević dodaje da je prelazak na Turski tok bio uslovljen.

"Da je ostao ovaj prvi tok, a nije, pošto je prelazak na Turski tok bio ultimativan od strane Ruske Federacije, cijena gasa bi sada bila povećanja, pored ovih 48 posto, na još 25 posto. Prema tome, to je ono što bivša uprava BH-Gasa krivo prikazuje da je rast cijena gasa zato što se prešlo na Turski tok", navodi ona.

V.d. direktor BH-Gasa Mihajlo Krmpotić je potvrdio da ova kompanija više nema nadležnost dobavljača, te da je to definisano izmjenom postojeće Uredbe.

"Jasno je definisana naša uloga u lancu. Mi smo transporteri, oni koji preuzimaju gas i bave se sigurnim transportom do potrošača. Dakle, prethodna naša uloga i dobavljača nije više u našoj nadležnosti", tvrdi Krmpotić.

Plinovod Turski tok dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport gasa kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2.

Ruski plin je BiH dobivala preko Ukrajine i Mađarske, odakle se dalje transportovao u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom gasnom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

Ugovor s Mađarskom u uvozu plina važio je do 2023. godine, a raskinut je dvije godine prije vremena jer kako se tada tvrdilo iz Energoinvesta, kompanije koja je i uvoznik plina, Rusija nije BiH ostavila alternativu, te bi da nije prešla na snabdijevanje iz Turskog toka država ostala bez snabdijevanja gasom.

XS
SM
MD
LG