Velike količine američkog oružja u rukama talibana

Dragan Štavljanin

Talibani koji su na zaprepašćenje skoro celog sveta munjevito zauzeli Avganistan, porazivši vladine trupe koje su bile opremljene najmodernijim američkim oružjem, sada se hvale na društvenim mrežama tim oružjem koje im je palo u ruke - oklopna vozila, pa čak i helikopteri Black Hawk (Crni soko) i bespilotne letilice.

Osim blještavog hardvera, stručnjaci su takođe zabrinuti da je ova ekstremistička grupa došla u posed i sofisticirane američke tehnologije, uključujući biometrijsku opremu za identifikaciju Avganistanaca koji su pomagali SAD i NATO saveznicima.

Tako se naoružanje koju se SAD slale avganistanskim snagama skoro 20 godina, delom našlo u rukama talibana za samo nekoliko nedelja. To je simptom šireg nedostatka planiranja, prenosi CNN.

Američka oprema je deo masovnog projekta jačanja avganistanskih snaga bezbednosti koji je koštao 83 milijarde dolara, od toga je između 18 i 28 milijardi potrošeno za vojnu opremu. Nije jasno koliko je oružja palo u ruke talibana, ali je Bajdenova administracija priznala da je to „prilična količina“.

Stručnjaci procenjuju da će talibani uglavnom moći da iskoriste lako američko naoružanje, dok će imati teškoća da upotrebe moderne avione i helikoptere. Ipak, to je za njih značajan uspeh, ne samo psihološki i propagandni, slažu se mnogi eksperti.

‘Psihološka i propagandna pobeda’ talibana

To je impresivno za grupu koja je 1990-ih bila izolovana od međunarodne zajednice kao banda seoskih Ludita (luditiski pokret koji je u 19. veku uništavao mašine verujući da su one razlog zbog čega radnici ostaju bez posla – DŠ), kako ih naziva “Vošington post” (The Washington Post).

Ali, uprkos strogom tumačenju islama i odbacivanju većeg dela tekovina savremenog društva, talibani su pokazali fleksibilnost kada je u pitanju tehnologija. Naime, veoma su aktivni na internetu i društvenim medijima, a njihovim borcima nije strana ni američka vojna oprema – barem lako naoružanje.

"Talibani su već koristili sofisticiranu vojnu opremu koju su zarobili od avganistanskih snaga", rekao je Robert Kruz (Crews), stručnjak za Avganistan sa Univerzitetu Stanford.

"Oni su upotrebljavali sve, od uređaja za noćno osmatranje i nišana do snajperskih pušaka, oklopnih vozila i artiljerije", ističe Kruz.

Iako je praktično nemoguće upravljati modernim avionima bez obuke, zaplena američke opreme je veliki propagandni podsticaj militantima i naglašava količinu utrošenih sredstava na američke vojne napore u Avganistanu u poslednjih 20 godina, ocenjuje “Hil” (The Hill).

„Kada naoružana grupa dođe u posed naoružanja američke proizvodnje, to je neka vrsta statusnog simbola. To je psihološka pobeda“, rekao je Elijas Jusif (Elias Iousif), zamenik direktora Centra za nadgledanje međunarodne bezbednosne pomoći.

U najmanju ruku, preuzimanje američke tehnologije je simbolična pobeda talibana, koji su se decenijama borili sa jednostavnim oružjem i strahovali od američke tehnološke moći, pre svega vazdušne. Ali, stručnjaci kažu da snimci na društvenim mrežama na kojima talibani prikazuju zaplenjeno američko oružje kao trofej - imaju i praktične implikacije.

„Talibani znaju vrednost visoko sofisticiranog naoružanja“, rekao je Ibrahim Bahiz, konsultant Međunarodne krizne grupe, dodajući da je ta grupacija tokom prve vladavine u Kabulu 1990-ih upravljala ograničenim vazdušnim snagama.

Mohamad Jakub, šef talibanske vojne komisije i sin osnivača ove grupe Mohammada Omara, sada je javno pozvao njene komandante da zaštite aerodrome.

„Oni već znaju da su aerodromi važno vojno dobro koje treba da sačuvaju“, rekao je on.

Talibani sjede na kontrolnom punktu u Kabulu.
Talibani sjede na kontrolnom punktu u Kabulu.

Desetine milijardi dolara vredno oružje

Američka oprema je deo masovnog projekta jačanja avganistanskih snaga bezbednosti koji je koštao 83 milijarde dolara, navodi kancelarija američkog specijalnog generalnog inspektora za obnovu Avganistana, poznata kao SIGAR.

Između 2005. i tekuće 2021. godine, Sjedinjene Države isplatile su avganistanskoj vojsci najmanje 18 milijardi dolara za „opremu i transport“, prema izveštaju SIGAR -a objavljenom prošlog meseca u Kongresu, kao i još mnogo milijardi više za obuku i održavanje pomenute opreme. Prema drugim procenama, vrednost američkog oružja u Avganistanu dostiže 28 milijardi dolara, prenose ABC i Rojters.

Između 2003. i 2016. godine, SAD su dostavile avganistanskim snagama 76.000 vozila, 600.000 lakog oružja (uključujući puške M-4 i M -16), skoro 163.000 komada radijske i druge komunikacione opreme, 211 aviona i 16.000 komada opreme za noćno izviđanje i obaveštajne aktivnosti, navodi se u izveštaju američke administracije za 2017. godinu.

Od 2017. do 2019. godine, upućeno je, između ostalog, 7.000 mitraljeza, 4.700 hamvija (Humvees), 20.000 ručnih bombi, 1.400 bacača granata i druge opreme, prema izveštaju Specijalnog generalnog inspektora za obnovu Avganistana (SIGAR ).

Avganistanske snage su 30. juna u svom inventaru imale 211 aviona koje su isporučile SAD, navodi se u posebnom izveštaju SIGAR-a, od toga je upotrebljivo 167.

Pre pada u ruke talibana, avganistanske vazdušne snage imale su 43 operativna helikoptera MD-530 američke proizvodnje i 45 helikoptera UH-60 Black Hawk, navodi “National Public Radio” (NPR). Tu su i 23 jurišna aviona A-29 Super Tucano brazilske proizvodnje, od kojih su neki nadograđeni za lansiranje laserski navođenih bombi.

SIGAR je saopštio da su samo u poslednjem kvartalu SAD dale avganistanskoj armiji više od 212 miliona dolara „za ključnu opremu “ - uključujući 174 vozila M1151 HMMVV, poznatije kao Hamvi (Humvees), koji ukupno koštaju 41 milion dolara. Avganistanske snage su takođe imale opremu koju su isporučivale druge zemlje, uključujući veliki broj zastarelih ruskih aviona.

Talibani i lokalno stanovništvo sjede na zarobljenom Humveeju Afganistanske nacionalne armije u provinciji Jalalabad 15. avgusta 2021.
Talibani i lokalno stanovništvo sjede na zarobljenom Humveeju Afganistanske nacionalne armije u provinciji Jalalabad 15. avgusta 2021.

Da li su se SAD spremale za najgori scenario?

Vašington se pripremao za opciju da talibani dođu u posed američkog oružja, ali brzi pad gradova bio je njegov najstrašniji scenario, rekao je za AFP Džejson Emerajn (Jason Amerine), koji je 2001. predvodio američke specijalne snage u rušenju talibana.

"SAD su opremile ANA (Avganistanska nacionalna armija) pod pretpostavkom da bi oružje i materijal mogli pasti u ruke talibana", rekao je on. „Trenutna kriza bila je najgori mogući scenario koji se razmatrao prilikom donošenja odluka o nabavkama“, ističe Emerajn.

Dobri poznavaoci prilika smatraju da je odabran pogrešan trenutak za povlačenje.

Tako “India TV News” piše da je od aprila do oktobra „borbena sezona“ u Avganistanu, i nijedna ozbiljna vojska ne može ni da pomisli na povlačenje tokom ovih meseci. Tokom oštre avganistanske zime, talibani ostaju u zatvorenom prostoru i ne izlaze na otvoreno. Stoga bi im bilo teže da tokom zime zauzmu tako veliki arsenal aviona, artiljerije, helikoptera i oklopnih vozila.

Bela kuća: 'Znatan deo' opreme u rukama talibana

Džejk Saliven (Jake Sullivan), savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost, rekao je da SAD nemaju "potpunu sliku" koliko je oružja izgubljeno, ali da je "svakako znatan deo toga pao u ruke talibana".

"I očigledno, nemamo osećaj da će nam to spremno predati na aerodromu", dodao je Saliven.

Ipak, on je branio odluku predsednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da ostavi avganistanskim snagama vrhunsku američku opremu.

Čak i dok se američka vojska povlačila iz Avganistana, Vašington je nastavio da snabdeva vojsku pod komandom vlade u Kabulu.

Tako je u julu razmatrano slanje 35 helikoptera Black Hawks i tri aviona A-29s.

„Ti Black Hawks nisu dati talibanima, već avganistanskim snagama da se mogu braniti na poseban zahtev predsednika [Afganistana] [Ašrafa] Ganija, koji je došao u Ovalnu kancelariju i zatražio, između ostalog, dodatne vazdušne kapacitet”, rekao je Saliven.

„Dakle, predsednik je imao izbor. Mogao je da im uskrati (opremu) zbog rizika da na kraju padne u ruke talibana, ili da je da s nadom da je mogu upotrebiti za odbranu svoje zemlje“, nastavio je Saliven.

„Obe opcije su bile skopčane sa rizikom. Morao je da bira. I napravio je izbor", zaključio je Bajdenov savetnik. Portparol Pentagona Džon Kirbi (John Kirby) takođe ističe da je u poslednje vreme bio na delu veoma “oprezan i promišljen” proces - dok se američke trupe povlače - u odlučivanju koju opremu treba uništiti, šta dati avganistanskim snagama ili rasporediti drugde na Bliskom istoku.

Ukrcavanje "Blackhawk" helikoptera na transportni avion tokom povlačenja američkih snaga iz Afganistana, 16. juni 2021.
Ukrcavanje "Blackhawk" helikoptera na transportni avion tokom povlačenja američkih snaga iz Afganistana, 16. juni 2021.

“Ono što nije uništeno, u rukama je talibana”

"Sve što nije uništeno sada je u rukama talibana", rekao je jedan američki zvaničnik, govoreći za ABC pod uslovom anonimnosti.

Pronalaženje ravnoteže između ostavljanja dovoljno resursa avganistanskim snagama za nastavak borbi i umanjivanja rizika da oružje padne u pogrešne ruke uvek je predstavljalo težak izazov za američku vojsku, ali ga je dodatno otežala činjenica da je Bajdenova administracija bila naizgled zatečena brzinom napredovanja talibana - nešto što su predsednik i najviši zvaničnici javno priznali, podseća CNN.

Republikanski senatori traže odgovornost

Dvadeset pet republikanskih senatora zatražilo je "potpuni uvid" u američku vojnu opremu datu avganistanskim snagama u proteklih 12 meseci, šta su talibani zaplenili i koji su planovi da se ponovo dođe u njen posed ili uništi.

„Dok smo gledali slike iz Avganistana kako talibani zauzimaju zemlju, bili smo užasnuti što smo videli američku opremu - uključujući UH-60 Black Hawks - u njihovim rukama“, navodi se u pismu senatora predvođenih Markom (Marco) Rubijom upućenom ministru odbrane Lojdu Ostinu (Lloyd Austin).

 Talibanski borac sa M16 puškom ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Kabulu, 16. avgusta 2021.
Talibanski borac sa M16 puškom ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Kabulu, 16. avgusta 2021.

"Nesavesno je da je visokotehnološka vojna oprema koju plaćaju američki poreski obveznici pala u ruke talibana i njihovih terorističkih saveznika", dodali su senatori.

„Osiguranje američke imovine trebalo je da bude među glavnim prioritetima američkog Ministarstva odbrane pre objavljivanja povlačenja iz Avganistana”, navodi se u njihovom pismu.

General Mark Mili (Milley), šef Združenog štaba američkih oružanih snaga, odbio je da komentariše mogućnost uništavanja opreme, rekavši da je vojska trenutno fokusirana na evakuaciju. Ipak, Mili je rekao novinarima da "očigledno imamo sposobnosti" da to učinimo.

Džon Kirbi je dodao da „očigledno ne želimo da vidimo našu opremu u rukama onih koji bi delovali protiv našeg ili interesa avganistanskog naroda i povećali nasilje i nesigurnost u Avganistanu“.

On je istakao da postoje mnoge opcije “uključujući i uništavanje, a ono što bih vam rekao u ovom trenutku je da te odluke još nisu donete."

Bredli Baumen (Bradley Bowman), direktor Centra za vojnu i političku moć u Fondaciji za odbranu demokratija podseća za “Njuzvik” (The Newsweek) da su američke snage nedavno delovale u cilju uništenja zarobljenih vozila i delova artiljerije.

"Nadajmo se da će se ti američki vazdušni napadi nastaviti i nakon krajnjeg roka 31. avgusta. Američka podrška avganistanskim snagama bezbednosti nije dobročinstvo. Pomaže hrabrom partneru u borbi protiv zajedničkog neprijatelja da nas ovde ne bi mogli napasti“, ističe Baumen.

Iako američki zvaničnici ne isključuju mogućnost vazdušnih udara na preostalu opremu, poput helikoptera, postoji zabrinutost da time dodatno ne zaoštre odnose sa talibanima u trenutku kada je glavni cilj Vašingtona evakuacija ljudi.

Mark Kac (Katz), analitičar Atlantskog saveta, ne predviđa da će američka vojska pokrenuti misiju za uništavanje svoje opreme koja je sada u rukama talibana, osim ako ne počnu „odmah da se ponašaju nasilnički - što bi moglo da se desi“.

Hamvi, avioni i drugo oružje u rukama talibana

Na fotografijama iz Avganistana se vide talibanske snage sa američkim naoružanjem, poput pušaka M4 – umesto svojih legendarnih pušaka AK – 47s poznatijih kao kalašnjikov – snajperske puške M24, zatim kako voze Hamvije.

Jedan američki zvaničnik rekao je Rojtersu da se veruje da su talibani došli u posed više od 2.000 oklopnih vozila, uključujući Hamvije – svaki košta oko 308 hiljada dolara - i do 40 letelica, potencijalno i UH-60 Black Hawks, izviđačke jurišne helikoptere i vojne dronove ScanEagle.

“Forbs” (Forbes) prenosi da su samo u junu talibani zaplenili 700 kamiona, uključujući hamvije, od avganistanskih snaga bezbednosti, kao i desetine oklopnih vozila i artiljerijskih sistema.

Humvee uništen tokom sukoba sa talibanima u Kandahar provinciji 13. jula 2021.
Humvee uništen tokom sukoba sa talibanima u Kandahar provinciji 13. jula 2021.

Eksperti koji analiziraju otvorene izvore na internetu, Stijn Micer (Mitzer) i Džust Olimans (Joost Oliemans) pratili su video zapise i slike koje su objavile snage lojalne pobunjenicima registrijući više od 30 komada opreme koja sada pripada onom što su nazvali „talibansko vazduhoplovstvo“, u rasponu od najmanje jednog jurišnog aviona A-29 Super Tucano do sedam bespilotnih letelica Insitu ScanEagle koje proizvodi Boing (Boeing).

Čini se da su četiri helikoptera Black Hawks, ako ne i više, pod kontrolom talibana. Pošto svaki košta 10 miliona dolara, oni predstavljaju skup ulov, piše “Vošington post”.

"Najopasnije oružje koje su talibani zarobili su haubice D-30 i sredstva vazdušnih snaga Avganistana", rekao je Džonatan Šroden (Jonathan Schroden) iz vašingtonske konsultantske službe za bezbednost CAN.

"Nije jasno da li imaju mogućnost da koriste sve vazdušne platforme koje su zauzeli, ali već su pokazali sposobnost da koriste te haubice", rekao je on.

Čak i tada, to ih u najboljem slučaju čini ograničenom direktnom pretnjom bolje naoružanim susedima, smatra Šroden.

“Volstrit Džornl” (The Wall Street Journal) dodaje da su u operativnom smislu talibanima od neprocenjive vrednosti hamviji i vozila otporna na eksploziju mina (MRAPs), jer im olakšavaju patroliranje i, istovremeno, ne iziskuju preveliku stručnost za održavanje.

Talibani zauzeli 11 vojnih baza

Nije ostala samo vojna oprema nakon američkog povlačenja.

Kada su SAD napustile bazu Bagram u julu, a da o tome nisu ni obavestile komandanta avganistanske vojske, ostavile su za sobom oko 3,5 miliona artikala. Asošijeted pres (AP) je izvestio da se radilo o hiljadama civilnih vozila, od kojih mnogi nisu imali ključeve za startovanje motora, i stotinama oklopnih vozila.

Vozila parkirana u bazi Bagram ostala iza američkih snaga
Vozila parkirana u bazi Bagram ostala iza američkih snaga

General Mir Asadulah Kohistani, komandant Bagrama, rekao je za AP da su SAD ostavile i lako oružje i municiju za njih, ali su sa sobom ponele teško naoružanje.

SAD i avganistanske snage su imale na raspolaganju 11 modernih vojnih baza.

Da li talibani mogu da koriste američko oružje?

Tokom vladavine 1990-ih, talibansko rukovodstvo nije pokazalo veliko interesovanje za pogodnosti savremenog života. Grupa je zabranila televizore, kasete i kamere i, barem u početku, pokušala je da vodi vladu pomoću voki-tokija i beleški na papiru.

Međutim, koristili su stranu vojnu opremu kad god su bili u prilici. U tom periodu su raspolagali malim vazdušnim snagama koje su uglavnom činili avioni ruske proizvodnje, uključujući oko 20 borbenih aviona MiG-21, prema raspoloživim izveštajima.

Ovo „talibansko vazduhoplovstvo“ bilo je ostatak nekada moćne flote koju je prvi osnovao kralj Amanulah 1919. godine i uveliko se oslanjalo na stručnost pilota i tehničara koji su došli pod kontrolu talibana.

Bahiz smatra da će talibani verovatno nastojati da unaprede pomenuto iskustvo. On je dodao da je „malo verovatno da će pokušati da prodaju ovo oružje za gotovinu”.

“Mislim da će verovatnije pokušati da ga zadrže kako bi proširili svoje vojne kapacitete protiv bilo kakvog potencijalnog otpora", navodi Bahiz.

Arhivska fotografija: talibani 20 kilometara od Kabula 1996. godine
Arhivska fotografija: talibani 20 kilometara od Kabula 1996. godine

Džozef Demsi (Joseph Dempsey), analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, rekao je da će se talibani verovatno imati problem da održavaju, pa čak i upravljaju većinom američkih aviona zbog njihove tehnološke složenosti.

„Uprkos tome, nemojte se iznenaditi ako vidite neke američke avione koji lete sa novim zastavama“, smatra Demsi.

On ističe da SAD "vode računa šta su od opreme i tehnologije prosledile avganistanskom vazduhoplovstvu", što može ograničiti interesovanje kupaca sa strane, mada bi treće zemlje mogle biti zainteresovane za američku precizno navođenu municiju.

'Talibanska avijacija neće poleteti'

Na slikama i video snimcima na društvenim mrežama sa aerodroma Herat prikazani su talibanski borci kako upravljaju helikopterom Mi8/17 Hip ruske proizvodnje (56 ih je u sastavu avganistanske avijacije). Do sada nisu pokazali da upravljaju američkim letelicima.

Izgleda da su skuplju opremu onesposobile ili uklonile avganistanske snage koje su se povlačile.

Micer je kazao da video snimci sugerišu da je jedan broj aviona, uključujući tri helikoptera Black Hawks, prebačen u dolinu Panjšir severno od Kabula, gde su se okupile antitalibanske snage pod vođstvom potpredsednika države Amrulaha Saleha i Ahmada Masuda, sina pokojnog vođe Severne alijanse.

Uzbekistanske vlasti su saopštile da su 22 aviona i 24 helikoptera, koje je više od 500 avganistanskih vojnika iskoristilo za bekstvo, sleteli nakon ulaska u vazdušni prostor ove zemlje. Dempsi je rekao da satelitski snimci potvrđuju ove navode, što znači, ako su tačne, da se radi oko četvrtine svih letelica u avganistanskoj avijaciji.

U svakom slučaju, nije jasno da li talibani u svojim redovima imaju bivše pilote Mi-8/17 ili će primorati i regrutovati nekadašnje pilote helikoptera avganistanskih vazdušnih snaga da rade za njih.

Taliban sa RPG raketom ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Kabulu, 17. avgust 2021.
Taliban sa RPG raketom ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Kabulu, 17. avgust 2021.

Bilo kako bilo, izgledi da će „talibansko vazduhoplovstvo“ uskoro poleteti zemlje su male, piše “Forbs”.

"Ostaci avganistanskih vazdušnih snaga najverovatnije će se ili pridružiti novonastalom" pokretu otpora "ili će biti meta američkih napada jer Amerikanci neće dozvoliti talibanima da imaju vazdušne snage", smatra Nikolas (Nicholas) Heras, analitičar vašingtonskog Njuzlajn instituta za strategiju i politiku (The Newlines Institute for Strategy and Policy).

"Talibanskim vazdušnim snagama ne bi bilo dozvoljeno da prežive", ocenjuje Heras.

Takođe, američki avioni često zahtevaju komplikovano održavanje što je izazov i za mnoge države. Čak i države koje su nekada pružale podršku talibanima i raspolažu pomenutim znanjima, poput susednog Pakistana, mogu biti suzdržane i protiv uspostavljanja tehnološki napredne talibanske vojske.

Talibani bi se mogli suočiti sa istim problemima kao i avganistanske oružane snage: bez skupe logističke podrške, koju često pružaju strani izvođači - većina najupečatljivije američke tehnologije “skupljaće prašinu” piše “Vošington post”.

Stoga ova militantna grupa neće žuriti u oponašanju oslanjanja avganistanskih oružanih snaga na tehnologiju, smatra Bahiz.

"Njihove perfomanse nisu baš izazivale strahopoštovanje", dodaje on.

Militanti neće moći da dugo koriste američke avione, čak iako ubede bivše avganistanske pilote da upravljaju njima, ističe Elijah Jusif.

„Možda će moći da obave jedan ili dva leta da ih kratkoročno koriste u nekim zaista ograničenim kapacitetima, ali bez dugoročnog održavanja, servisiranja, takvi avioni se ne bi pretvorile u robusne ili korisne vojne kapacitete“, rekao je on.

"Avganistancima i SAD trebalo je dosta vremena da razviju domaću avijaciju, pa čak i tada su se oslanjala na Sjedinjene Države da zadrže te avione na nebu", dodaje Jusif.

Neki avioni su bili u SAD na održavanju. Sada ih američka vojska koristiti za pomoć u evakuaciji iz Kabula.

Penzionisani general američke vojske Džozef (Joseph Votel), koji je nadgledao vojne operacije SAD u Avganistanu kao šef Centralne komande SAD od 2016. do 2019. godine, rekao je za ABC da većina vrhunskog hardvera koji su zarobili talibani, uključujući avione, nije opremljena osetljivom američkom tehnologijom.

"U nekim slučajevima, neki od njih će više ličiti na trofeje", ističe Votel.

"Talibani će verovatno moći da neograničeno održavaju funkcionalnost opreme ruske proizvodnje", dok će se rezervni delovi za američko oružje brzo potrošiti, ako ga uopšte iskoriste, smatra Džastin Flejšner (Justine Fleischner) iz Conflict Armament Research, organizacije koja prati trgovina oružjem.

Zabrinutost zbog biometrijskih podataka

Talibani su već pokazali sposobnost da koriste, na primer, artiljeriju poput haubica D-30 iz sovjetskog doba, zatim malokalibarsko oružje i drugu tehnologiju američke proizvodnje, poput ručne opreme za otkrivanje identiteta koji sadrže biometrijske podatke (Handheld Interagency Identity Detection Equipment).

Kako piše “Intersept” (The Intercept), američka vojska je koristila ovaj sistem da bi imala centralizovani uvid u lokalno stanovništvo koje radi za Pentagon.

Sada se strahuje da bi talibani mogli da iskoriste te podatke da identifikuju i uhapse pojedince koje smatraju izdajnicima. Program je takođe korišćen za praćenje potencijalnih terorista ili kriminalaca.

Lako naoružanje veća briga

Više i neposrednije brine, po rečima Jusifa, što je ostavljeno toliko lakog naoružanja.

„Lako se održava, lako nauči da se koristi, lako se transportuje“, rekao je on.

„Svo malokalibarsko oružje izaziva zabrinutost zato što je ono trajna roba i može se prenositi, prodavati. Već videli da tamo gde se sukob završi, preostalo oružje lako pronađe put širom sveta", smatra Jusif.

Grupe za nadzor, poput SIGAR-a, odavno su izveštavale da su hiljade pušaka i drugog naoružanja nestalo ubrzo nakon što je isporučeno avganistanskim jedinicama na terenu, a talibani su dugo hvališu zbog opreme američke proizvodnje do koje su uspeli doći, uključujući malokalibarsko oružje i naočare za noćno osmatranje koje koriste specijalne jedinice. Ali njih je uvek bilo u malom broju, navodi “Politiko” (Politico).

"Talibani imaju značajno iskustvo u rukovanju i upotrebi širokog spektra naoružanja američke proizvodnje, uključujući teške mitraljeze, minobacače, haubice i hamvije", rekao je Robert Mugah (Muggah), direktor grupe SecDev.

"Na kraju krajeva, oni su ga kupovali, pljačkali i plenili od avganistanskih snaga skoro dve decenije", ističe Mugah.

Dolazak u posed velikog kontigenta američkog oružja, uključujući artiljeriju i minobacače, daje talibanima ogromnu prednost u odnosu na sve grupe koje pokušavaju da ospore njihovu vladavinu, uključujući koaliciju milicija na severu, koje se sada okupljaju.

Taliban sjedi sa mitraljezom ispred glavnih vrata koje vode ka predsjedničkoj palati u Kabulu, 16. avgusta 2021.
Taliban sjedi sa mitraljezom ispred glavnih vrata koje vode ka predsjedničkoj palati u Kabulu, 16. avgusta 2021.

Interes Rusije i Kine za vojne tajne

Talibani uvek mogu da rasprodaju sve ono što ne mogu da nauče da koriste ili održavaju, piše NPR.

Na primer, na Black Hawksu i A-29, "verovatno postoji neka komunikaciona oprema i druge stvari koje bi mogle da se prodaju", ističe Bredli Bauman.

Iran bi mogao biti zainteresovan, kao i Kina ili Rusija, ako ni zbog čega drugog da "ponize Ameriku", kaže on. Uprkos sektaškoj podeli između sunitskih talibana i iranske šiitske vlade, postoje neki znaci saradnje.

Endrju Smol (Andres Small), ekspert nemačkog Maršalovog fonda u SAD, rekao je da će talibani verovatno omogućiti Pekingu pristup bilo kom američkom oružju nad kojim sada imaju kontrolu.

Jedan od američkih zvaničnika rekao je da Kina neće verovatno mnogo dobiti jer Peking već ima pristup informacija o pomenutom američkom naoružanju i opremi.

'Već viđen film u Iraku'

Sadašnje scene slavodobitnih talibana podsećaju na situaciju u Iraku iz 2014. kada je nakon povlačenja američkih trupa iz te zemlje, ekstremistička “Islamska država” zauzela grad Mosul, pozirajući sa zaplenjenom oružjem i hamvijima koje je isporučio Vašington.

Arhivska fotografija: talibani i seljani okupljeni slave mirovni sporazum i pobjedu, 2. mart 2020.
Arhivska fotografija: talibani i seljani okupljeni slave mirovni sporazum i pobjedu, 2. mart 2020.

Džihadisti su iskoristili tu opremu za stvaranje kalifata u delovima Iraka i Sirije veličine Belgije. Inače, u junu te 2014, oko 30.000 iračkih vojnika nije moglo da spreči 1.500 boraca “Islamske države” da zauzmu Mosul, prepustivši ekstremistima 2.300 hamvija, prenosi “Forbs”.

Ovog meseca, avganistanski bezbednosni sektor, uključujući vojsku, vazduhoplovne snage i policiju, koji zvanično broji više od 300.000, nije mogao da zadrži oko 60.000 talibanskih boraca, podseća “Al Džazira” navodeći kao razlog rasprostranjenu korupciju i manjak borbenog morala.

Situacija u Avganistanu je najnoviji primer propusta SAD širom sveta, ističe Elijas Jusif.

„To bi zaista trebalo da izazove mnogo zabrinutosti u vezi sa svakodnevnim poduhvatima širom sveta, bilo da se radi o Bliskom istoku, podsaharskoj Africi, istočnoj Aziji”, ističe Jusif.

“Biznis insajder” (Business Insider) navodi da Pentagon ima dugu istoriju gubitka naoružanja isporučenog stranim državama.

Nije uspeo da objasni gde je završilo oko 715 miliona dolara opreme koja je poslata sirijskim partnerima za borbu protiv “Islamske države” 2017. i 2018. Sličan se dogodilo u Jemenu 2015. godine, kada je Pentagon izgubio trag za više od 500 miliona dolara kada je reč o vojnom materijalu.

Takođe, kontrola koju je sproveo Pentagon 2016. godine pokazala da je zbog loše vođenje evidencije i propisa nestalo skoro polovina od 1,5 miliona komada oružja koje su iračkim i avganistanskim snagama bezbednosti isporučene od 2002. godine, uključujući skoro 978.000 pušaka M4 i M16, dok je u izveštaju SIGAR-a za 2014. otkriveno da je oko 43 posto naoružanja dostavljenog avganistanskim snagama, verovato završilo u rukama grupa poput talibana ili “Islamske države”, prenosi “Tajms of Izrael” (The Times of Israel).

Rizik da oružje dođe do terorističkih grupa

Ako bi tu vojnu tehnologiju talibani prosledili pobunjenicima u regiji, poput Tehrik-i-talibana u Pakistanu, „to bi značilo katastrofu za Pakistan“, rekla je Madiha Afzal, analitičarka Instituta Brukings (Brookings).

Džastin Flejšner smatra da postoji "velika verovatnoća" da je neka napuštena oprema već pala u ruke boraca Al Kaide i "Islamske države", s obzirom "na haotičnu situaciju na terenu i složene lokalne veze između ovih grupa".

To bi moglo da izazove nestabilnost i u Sinđijangu u Kini, regijom koja se nalazi na granici sa Avganistanom.

Visoke kineske diplomate pozvale su talibane da prekinu veze sa ekstremističkim grupama kao što je Islamski pokret Istočni Turkestan, koji optužuju za nasilne napade u Sinđijangu, prenosi “Južnokineski jutarnji list” (South China Morning Post).

Kineski ekspert za vojna pitanja Žou Čenming (Zhou Chenming) je kazao da ni države Centralne Azije nisu dobro opremljene za borbu protiv ekstremističkih grupa. Zbog toga su Rusija i Kina nedavno održale zajedničke vojne vežbe.

"Verovatno najbolja stvar koju SAD mogu da urade u ovom trenutku je da sarađuju sa susedima Avganistana kako bi pokušali da prekinu transport bilo koje od ove opreme preko granica zemlje", smatra Džonatan Šroden.

Uprkos ogromnoj pomoći Avganistanu, on nije dobio najsofisticiranije američko oružje, piše “Intersept” (The Intercept). Stoga je malo verovatno da bi nešto visokotehnološki vredno moglo završiti u Pekingu ili Moskvi, niti da se koristi za eventualne terorističke napade.

Međutim, čitava situacija je tužan podsetnik na loše procene, raspad nacionalne armije za nekoliko sednica i neizvesnu budućnost koja čeka Avganistan, ocenjuje ovaj portal.