Međunarodni monetarni fond (MMF) doznačio je 23. avgusta na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine oko 308 miliona eura. Centralna banka BiH će taj novac dalje proslijediti na račune dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Federacija BiH trebala bi, prema sporazumu BiH s MMF-om iz 2016. godine, dobiti dvije trećine tog iznosa, a Republika Srpska jednu trećinu. Brčko distrikt neće dobiti “ni marke”, osim ako se entiteti ne odreknu nekog iznosa u korist ove treće zasebne administrativne jedinice.
MMF je zamislio da ovaj novac bude pomoć zemljama u borbi protiv pandemije COVID-19. Međutim, novac je uplaćen bez ikakvih uvjeta, ne traže se nikakve reforme i nije riječ o kreditu.
BiH će platiti samo 154.242 eura na ime “SDR kamate [Special Drawing Rights - specijalna prava vučenja] na konverziju u određenu valutu” i entiteti ga mogu potrošiti na što god žele. Mogu ga, naprimjer, koristiti za otplatu kredita, isplatu penzija, uplatu poreza koje duguju javna poduzeća, ugraditi rebalansom u entitetske budžete ili dalje proslijediti u budžete kantona (u FBiH), općina i gradova.
Vlada Federacije BiH je 26. avgusta odlučila da će dio novca u iznosu od 102,25 miliona eura raspodijeliti na deset kantona kao “financijsku pomoć budžetima za provođenje strukturalnih reformi”.
Premijer Vlade Republike Srpske je najavio da će novac MMF-a iskoristiti za pomoć i socijalna davanja, povećanje penzija i plaća u tom entitetu.
Objašnjenje iz MMF-a
Rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je “odluka u pogledu toga kako će koristiti sredstva od SDR alokacije na zemljama članicama MMF-a”.
“Te odluke, naravno, trebaju biti mudre i temeljene na dobrim informacijama kako bi zemlje članice, a i globalna ekonomija imale što veću korist od ovih sredstava. U slučaju BiH, kada novac bude doznačen entitetima, vlade entiteta će odlučiti kako će sredstva iskoristiti na najbolji način”, kazao je Jewell.
Na pitanje postoje li ikakvi MMF-ovi mehanizmi kontrole utroška sredstava, odnosno moraju li bh. vlasti podnijeti izvještaj MMF-u kako su utrošile sredstva, Jewell je kazao kako će MMF pružiti savjet u smislu kako taj novac iskoristiti na najbolji mogući način te pomoć da se osigura transparentnost i odgovornost.
“Mi također dajemo i okvir za procjenu makroekonomskih implikacija nove alokacije, savjet u pogledu statističkog tretiranja iste, te procjene kako ista može utjecati na održivost duga”, kazao je Jewell.
Financijska injekcija protiv COVID-a 19
Međunarodni monetarni fond donio je 2. avgusta 2021. odluku da svojim članicama alocira oko 650 milijardi američkih dolara kao financijsku injekciju koja bi trebala pomoći svijetu u borbi s krizom izazvanom pandemijom korona virusa (SARS-CoV-2).
“Ovo je povijesna odluka - najveća dodjela SDR-a u povijesti MMF-a i injekcija u ruke globalnom gospodarstvu u vrijeme krize koja je bez presedana. Dodjela SDR-a koristit će svim članicama, riješiti dugoročnu globalnu potrebu za rezervama, izgraditi povjerenje i potaknuti otpornost i stabilnost globalne ekonomije. To će posebno pomoći našim najugroženijim zemljama koje se bore s posljedicama krize izazvane virusom COVID-19”, saopćila je generalna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.
Novac će se dodijeliti članicama MMF-a razmjerno njihovim postojećim kvotama u Fondu koji se izražava u specijalnim pravima vučenja (SDR), međunarodnoj pričuvnoj imovini koja je definirana košaricom valuta u kojoj su američki dolar, euro, kineski juan, japanski jen i britanska funta.
Usporedbe radi, kvota Njemačke je 26,63 milijarde SDR-ova ili oko 32,19 milijardi eura (5,56 %), Srbije 654,8 miliona SDR-ova ili oko 791,61 miliona eura(0,14 %), Kosova 82,6 miliona SDR-ova ili oko 99,86 miliona eura (0,02 %), Crne Gore 60,5 miliona ili oko 73,14 miliona eura (0,01 %) i Sjeverne Makedonije 140,3 miliona SDR-ova ili oko 169,62 miliona eura (0,03 %).
Konkretno, Bosna i Hercegovina je dobila 254.182.273 SDR-ova ili u protuvrijednosti 307.739.522 eura, odnosno 602.540.349 konvertibilne marke. Sredstva su uplaćena na račune centralnih banaka zemalja članica MMF-a 23. avgusta 2021.
Novac potreban entitetima
Novac MMF-a za Bosnu i Hercegovinu će se usmjeriti u budžete entitetskih centralnih vlada.
Premijer Vlade entiteta Republika Srpska Radovan Višković najavio je da će sredstva koristiti da se sanira “uslovno rečeno, sve ono što je pandemija virusa korona napravila”.
Vlada Federacije BiH je odlučila 102,25 miliona eura (200 miliona maraka) raspodijeliti na deset kantona kao “financijsku pomoć budžetima za provođenje strukturalnih reformi”.
“Kriteriji za raspodjelu ovih sredstava kantonima su broj stanovnika prema popisu iz 2013. godine, uz primjenu pondera dva za Posavski kanton i Bosansko-podrinjski kanton. Vlada FBiH će posebnom odlukom utvrditi iznose sredstava koje će doznačiti pojedinim kantonima, dinamiku doznačavanja, te način izvješćivanja o utrošenim sredstvima”, saopćila je Vlada Federacije BiH 26. avgusta.
Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi Federacije BiH, najavio je da bi se novac MMF-a mogao iskoristiti kao pomoć privredi u vidu povoljnih kredita koji bi se plasirali preko Razvojne banke Federacije BiH.
Hazim Rančić, zamjenik ministra financija i trezora BiH, pojasnio je za RSE da će Centralna banka (CBBiH) vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije ovog ministarstva, kao vlasnika računa.
Prema njegovim riječima, instrukcija iz Ministarstva financija i trezora BiH, kao i brojevi računa iz entitetskih ministarstava financija na koje će novac biti uplaćen, trebali bi zvanično stići u Centralnu banku “do kraja sedmice”.
Raspodjela novca će se, dodao je Rančić, vršiti na osnovu Memoranduma potpisanog s MMF-om 2016. godine, prema kojem će dvije trećine pripasti entitetu Federacija BiH, a jedna trećina Republici Srpskoj. Novac neće ići u državni budžet.
Zašto ne i Brčko?
Zamjenik državnog ministra financija Hazim Rančić je naglasio da u ovoj raspodjeli nema Brčko distrikta BiH, kao zasebne administrativne jedinice u BiH, jer je taj memorandum zasnovan na osnovu učešća kapitala u MMF-u.
“Brčko nije ništa uložilo i ništa mu, nažalost, ne pripada. Mogla bi se donijeti odluka i da se distriktu da jedan-dva posto na osnovu solidarnosti, ali to bi morala biti odluka Vijeća ministara BiH i uz suglasnost entiteta, odnosno Fiskalnog vijeća BiH. Srpski predstavnici neće da zakažu ni sjednicu Vijeća ministara niti sjednicu Fiskalnog vijeća BiH”, kazao je Rančić, dodajući da se državni budžet puni od sredstava prikupljenih od poreza na dodanu vrijednost (PDV).
'Entitetima su ova sredstva neophodna, posebno entitetu Republika Srpska.'- Hazim Rančić, zamjenik ministra
“Entitetima su ova sredstva neophodna, posebno entitetu Republika Srpska. Mislim da oni u RS-u prilično loše stoje. Isto tako imamo smanjenje punjenja budžeta kod kantona, općina i gradova. U kom pravcu će Federacija BiH utrošiti taj novac, odluku će donijeti Vlada Federacije BiH. Mogli bi pomoći ili privredi ili zdravstvenom sektoru. Sigurno bi najbolje bilo ulaganje u privredu, mala i srednja preduzeća, jer proizvodnja i realni sektor pune budžete”, kazao je Rančić za RSE.
Planovi u RS-u
Vlada Republike Srpske je osnovala tri fonda kao dio mjera za očuvanje poduzeća tokom korona krize i to Garantni kreditni fond, Kompenzacijski fond za podršku privredi i zdravstvenom sektoru, te Fond za podršku lokalnim zajednicama i poduzećima od lokalnog značaja, za što je bilo planirano oko 250 miliona eura.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković je u izjavi za medije najavio da će se u septembru 2021. izvršiti rebalans budžeta tog entiteta i da će budžet biti povećan za blizu 200 miliona eura.
Višković je najavio je i da će se ova sredstva od MMF-a, u iznosu od oko 102 miliona eura, između ostalog, kroz Kompenzacijski fond usmjeriti za pomoć i socijalna davanja, povećanje penzija i plaća u tom entitetu, “uslovno rečeno, sve ono što je pandemija virusa korona napravila”. Naprimjer, najavio je povećanje penzija od dva posto.
Odluke u Federaciji BiH tek predstoje
Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH, kazao je za RSE da Vlada Federacije BiH još uvijek nije raspravljala o raspodjeli nešto više od 205 miliona eura koliko bi trebalo pripasti ovom entitetu.
“Pretpostavka je da će ići za podršku malim i srednjim preduzećima, prije svega privredi u vidu kredita. Vjerovatno će ta sredstva biti plasirana preko Razvojne banke Federacije BiH po programima koje će napraviti ministarstva koja pokrivaju te oblasti”, kazao je Zukić.
Usporedbe radi, Hrvatska će dobiti oko 828 miliona eura.
Srbija je povukla oko 759 miliona eura, Crna Gora je dobila oko 70 miliona eura, Kosovo blizu 96 miliona eura, Sjeverna Makedonija oko 162 miliona eura.
Blokade institucija BiH i aranžmana s MMF-om
Predstavnici političkih stranaka iz RS-a su kao odgovor na izmjene Kaznenog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina, započeli bojkot sudjelovanja u radu Parlamenta BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH.
Zbog toga, između ostalog, nisu doneseni ni Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obveza BiH za 2021. godinu. To je ograničenje budući da je budžet u istom iznosu kao prethodni i ne mogu se financirati novi projekti, kao što su primjerice modernizacija vojske, gradnja graničnih prijelaza, zapošljavanje i opremanje graničnih policajaca i slično.
Zbog nesudjelovanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u radu te institucije, blokirano je i imenovanje Upravnog vijeća Centralne banke BiH koje dalje imenuje guvernera i druge čelnike.
Nakon višednevne zavrzlame oko imenovanja novog / starog Upravnog vijeća, njegovi članovi su nastavili rad sve dok Predsjedništvo BiH ne imenuje novi / stari sastav, iako je ranije navođeno kako ne postoji “tehnički mandat” ili “vršitelji dužnosti”.
Kreditni aranžmani BiH i MMF-a
BiH se do danas četiri puta kreditno zadužila kod MMF-a na osnovu stand-by aranžmana.
Prvi je potpisan 1998. godine, a posljednji 2012. godine i svi su otplaćeni u ukupnom iznosu većem od 1,3 milijarde eura.
Takozvani prošireni aranžman (EFF) potpisan je 2016., odobreno je oko 620 miliona eura, BiH je kroz dvije tranše povukla nešto više od 177 miliona eura kredita, otplatila oko 7,3 miliona eura, a ostalo je da do 2028. godine otplati još oko 170 miliona eura. Ostatak novca nije doznačen BiH jer vlasti nisu provele dogovorene reforme.
U aprilu 2020. i jeku zatvaranja država zbog korona krize dogovoren je tzv. Instrument za brzo financiranje s MMF-om kojim je BiH odobreno oko 371 milion eura s rokom otplate do 2025. godine.
Pregovori o novom kreditnom aranžmanu BiH s MMF-om, “teškom” oko 750 miliona eura, prekinuti su krajem 2020. godine nakon što politički predstavnici iz Republike Srpske, ali i iz entiteta Federacija BiH, nisu željeli pristati na nekoliko uvjeta MMF-a. Zajam je nuđen po povoljnijim uvjetima nego što bi ga vlasti u BiH mogu dobiti na tržištu kapitala gdje su krenule u nova zaduženja.
- Predstavnik MMF-a o obnovi pregovora sa BiH: Tražimo da se novac troši na građane
- Bez najave na Londonskoj berzi prodate obveznice Vlade RS, ne zna se kome
Vlada Republike Srpske saopćila je 20. aprila 2021. da su prodate obveznice ovog entiteta na međunarodnom tržištu, Londonskoj burzi, u iznosu od 300 miliona eura s kamatom od 4,75 posto.
Federacija BiH se zaduživala na Sarajevskoj berzi prodajom obveznica i vrijednosnica, a oba entiteta su se za infrastrukturne projekte, ali i projekte pomoći privredi zaduživala kod međunarodnih financijskih institucija, kod Evropske unije pa i kod kineskih državnih banaka.
Facebook Forum