Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ) BiH i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH rekao je u četvrtak 29. jula na konferenciji za novinare kako rasprave koje vode ovih dana, a koje se tiču vremena rata 1991-1995. godine i slične teme, u potpuno drugi plan stavljaju evroatlantski put BiH, te Izborni zakon.
" Izmjene izbornog zakona smo trebali uveliko privesti kraju i kroz bilateralne rasprave vezane za Sporazum o Mostaru koji je ostao nedovršen, a morat će se završiti, ali isto tako kroz djelovanje Interresorne radne skupine, koja treba puno drugih pitanja uraditi“, rekao je on.
Prvi put je Čović nakon novinarskog pitanja komentarisao odluku Valentina Inzka o sankcioniranju onih koji negiraju ratne zločine kao i njegov cjelokupni mandate.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je u 23. jula nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Čović je kazao kako visoki predstavnik došao u BiH kao prijatelj, a odlazi kao “netko tko je značajno unazadio procese u BiH djelujući kako dio politike koja nije politika BiH“.
Predsjednik HDZ-a je poručio "kako svaki ratni zločin zaslužuje osudu, a sudovi su ti koji u takvim slučajevima imaju konačnu riječ".
Čović očekuje od njemačkog političara Christiana Schmidta bolji učinak nego Inzkov, koji 1. augusta preuzima dužnost visokog predstavnika.
“Očekujem da će sa Schmidtom suradnja biti vrlo dobra, a naša je želja da se OHR zatvori čim se za to ispune uvjeti”, kazao je Čović.
Rekao je kako HDZ BiH i stranke s kojima sarađuju žele uprkos trenutnim ‘kušnjama’ naći rješenje za funkcioniranje ‘ovog prostora’ kako se ne bi ušlo u puno ozbiljniju krizu.
“Naznake o takvoj krizi dolaze gotovo svakodnevno iz različitih centara moći“, kazao je Čović neposredno nakon što je otkazana sjednica Vijeća ministara BiH jer na nju nisu došli ministri iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpke.
Čović je rekao novinarima kako se ne slaže s izjavom ministrice vanjskih poslova BiH Biserom Turković da su za ne održavanje sjednice Vijeća ministara odgovorni predstavnici iz RS-a.
Objasnio je kako se ovom slučaju odgovornost za blokade ne može prebaciti samo na kadrove iz RS, a tvrdi kako tijela vlasti BiH i kada formalno funkcioniraju zapravo to čine bez stvarne koristi odnosno ne donose nikakve bitne odluke.
Predstavnici političkih stranaka iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska donijeli su odluku da od ponedjeljka, 26. jula, neće sudjelovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.
Odluku o bojkotu predstavnici iz RS-a, donijeli su nakon što je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, u petak 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se sprječava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
