Tri decenije nakon što je napustio ostrvo Bougainville koje je zahvatio građanski rat, Rio Tinto, rudarski gigant će procijeniti uticaj svog bivšeg rudnika na okoliš, prenosi britanski The Guardian.
Kompanija Rio Tinto obećala je da će finansirati nezavisnu procjenu tekuće štete po okoliš koja je prouzrokovana njegovim rudnikom Panguna. Ovaj potez vlasnik zemljišta je pozdravio kao "početak" prema popravljanju decenijskih šteta od zagađenja.
Rio Tinto je u srijedu, 21. jula objavio da je postigao dogovor sa zajednicom Bougainvillea o procjeni štete i zagađenja od rudnika. Ostrvo Bougainville glavno je ostrvo autonomne regije Bougainville, koja je dio Papue Nove Gvineje.
Tone otpada iz rudnika
Rudarski gigant obvezao se na višemilionsku "procjenu uticaja na okoliš i ljudska prava" svog bivšeg rudnika bakra i zlata u Panguni. Obaveza je odgovor na službenu pritužbu koju su u septembru prošle godine podnijeli 156 stanovnika lokalnih zajednica nizvodno od rudnika. Oni tvrde da više od milijarde tona otpada iz rudnika bačenog u deltu rijeke Jaba-Kawerong i dalje stvara katastrofalnu štetu po okoliš.
Grupe za zaštitu ljudskih prava i zajednica Bugainvillea vršili su pritisak na rudarsku kompaniju da preispita probleme oko vode, zemlje i zdravlja koji proizlaze iz rudnika bakra Panguna koji je Rio Tinto vodio gotovo 20 godina do 1989. godine.
Rio Tinto je reagovao na pritužbe o ljudskim pravima koju je prošle godine podnijela grupa stanovnika Bougainvillea koja je rekla da ogromna količina zagađenja otpadom iz rudnika ima ozbiljni uticaj na okoliš i ljudska prava i dovodi živote zajednica u pitanje.
"Naši ljudi već dugi niz godina žive s katastrofalnim utjecajima Pangune, a situacija se pogoršava", izjavila je jedna vlasnica zemljišta i parlamentarka Theonila Roka Matbob, prenosi agencija Reuters.
"Rudnik i dalje truje naše rijeke bakrom. Naša djeca se razboljevaju od zagađenja, a zajednice koje žive nizvodno sada su preplavljene rudnim otpadom. Te probleme treba hitno istražiti kako bi se mogla razviti rješenja i započeti čišćenje", rekla je.
Razgovori sa Rio Tintom od decembra
Nizvodno od rudnika Panguna duž doline rijeke Jaba-Kawerong živi oko 12.000 - 14.000 ljudi, prema Zakonu za ljudska prava Australije, koji zastupa zajednice.
Zajednice koje zastupa pravni centar za ljudska prava sa sjedištem u Melbourneu, razgovaraju s Rio Tintom od decembra u pregovorima koje je vodila australijska vlada.
Procjenu Pangune će provesti nezavisna treća strana i utvrdiće uticaj na okoliš i ljudska prava kao i na rizike koje predstavlja rudnik te izraditi preporuke za sanaciju, piše The Guardian.
Rio Tinto se još nije obvezao da finansira čišćenje rudnika što će biti predmet daljih rasprava nakon završetka procjene.
Građanski rat zbog rudnika
Rudnik Panguna je bio jedan od najvećih i najprofitabilnijih rudnika bakra i zlata na svijetu, u jednom trenutku imao je udio od 45 posto ukupnog izvoza Papue Nove Gvineje. Mađutim, manje od jedan posto dobiti od rudnika pripalo je Bougainvilleu, a vlasnici zemljišta kažu da im je rudnik ostavio političku podjelu, nasilje i degradaciju okoliša.
Usred rastuće ljutnje zajednice zbog štete po okoliš i nepravedne podjele dobiti od rudnika, 1989. godine vlasnici zemljišta prisilno su doveli do zatvaranja rudnika, minirajući Pangunine dalekovode i sabotirajući operacije.
Vlada Papue Nove Gvineje poslala je trupe protiv svojih građana kako bi ponovno pokrenula rudnik u stranom vlasništvu, što je izazvalo deceniju dug građanski rat u kojem je živote izgubilo 20. 000 ljudi.