Pozivi da se Vučić ogradi od Vulinovog 'srpskog sveta'

Iz vrha vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) pozivaju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od izjava ministra Aleksandra Vulina o objedinjavanju "srpskog sveta", dok iz vlasti Kosova navode da njegove poruke oslikavaju politiku zvaničnog Beograda. U Crnoj Gori podrška mu je stigla od vladajućeg, prosrpskog Demokratskog fronta (DF).

Pominjanje "srpskog sveta", kao smjernice za aktuelnu generaciju srpskih političara, kako je to odredio Vulin, 30 godina nakon početka ratova koji su među svojim glavnim uzrocima imali hegemonistička nastojanja tadašnje Srbije predvođene Slobodnom Miloševićem, nikoga nije ostavilo ravnodušnim.

Šta je rekao Vulin?

Zadatak ove generacije političara jeste stvaranje srpskog sveta, da objedini Srbe gdje god oni budu živjeli, kazao je Vulin, na skupu obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista.

"Jer narod koji ima iskustvo jasenovačkog genocida, koji ima iskustvo 'Oluje' (hrvatska vojna operacija iz 1995. godine kojom je vraćena vlast nad tzv. Republikom Srpskom Krajinom, ali i protjerano skoro cjelokupno srpsko stanovništvo, prim. red.) i koji ima iskustvo Martovskog pogroma (17. marta 2004. napadi na kosovske Srbe od većinskih Albanaca, prim. red.) nema pravo da svoju sudbinu preda drugima u ruke, da o njihovoj djeci odlučuju drugi. Narod koji ima iskustvo da kad nema svog vojnika, svog policajca i sudiju, nema pravo", kazao je Vulin.

Dalje je precizirao da je za "nastanak srpskog sveta" potrebno da Srbija bude ekonomski uspješna, dobro vođena, i "da ima vojsku koja je u stanju da sačuva i nju i Srbe gde god živeli".

Na ove riječi Vulina, koji je tokom 90-ih bio među najbližim saradnicima Miloševićeve supruge Mirjane Marković, okupljenih u Jugoslovensku ljevicu (JUL), iz publike je aplaudirao Aleksandar Vučić. On je predsjednik Srbije i lider Srpske napredne stranke (SNS), koja je u savezu sa Vulinovom partijom, a tokom devedesetih bio u vrhu desničarske Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, inače osuđenog ratnog zločinca.

Dan nakon što su odjeknule navedene Vulinove riječi, region su zapljusnule reakcije. Najkonkretnija je iz Sarajeva, na koju je Vulin istog dana odgovorio.

BiH traži da se Vučić ogradi

Ministarica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković poručila je da očekuje da se Vučić odmah ogradi od Vulinovih izjava.

Ukoliko to ne učini, smatra Turković, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije, rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji.

• SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

"Ovakva retorika čini apsolutno besmislenom sve izjave i politike srbijanskog predsjednika Vučića u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom i Hercegovinom. Naprotiv, Vulinove izjave su najbolji pokazatelj odakle dolazi destabilizacija regije i blokade i opstrukcije evropskog puta Bosne i Hercegovine, ali i ostalih država regije", napisala je Turković na Facebook profilu.

Najavila je i da će Bosna i Hercegovina sa Vulinovim izjavama upoznati zvanično sve države koje su garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma i Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira.

Vulin o pozivu Turković

"Aleksandar Vučić i ja nemamo uvek isto mišljenje o svakom pitanju i ako imate neko pitanje o mojim stavovima uputite ga meni, dobićete glasan odgovor koji možete da razumete", odgovorio je Vulin u saopštenju.

"Da biste ušli u raspravu sa Vučićem, ipak ćete morati da pronađete njegove reči i pokušate da ih osporite ali, pre toga, nam odgovorite ko je pokušao da ubije Aleksandra Vučića u Srebrenici i zašto nema imena počinilaca i nalogodavaca", izjavio je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, aludirajući na okolnosti pod kojima je Vučić evakuisan sa komemoracije srebreničkim žrtvama u Potočarima 2015. godine.

U nastavku saopštenja, Vulin podsjeća i da je u svojoj izjavi 18. jula rekao "da će se Srbi ujediniti mirno, bez i jednog metka kada se za to steknu uslovi".

"Ako su mogli Nemci, zašto ne bi mogli i Srbi, ili ste Vi i protiv ujedinjene Nemačke?", upitao je Vulin Biseru Turković.

Druge reakcije iz BiH

Adil Osmanović, šef Kluba zastupnika SDA (Stranka demokratske akcije), vodeće partije Bošnjaka u BiH, u Predstavničkomdomu Parlamenta BiH, smatra da Vulinova izjava potvrđuje da je u Srbiji na vlasti ista ideološka platforma kao i devedesetih godina.

"Vučić, kao funkcioner Šešeljevih radikala, i Vulin, kao funkcioner JUL-a Mire Marković, predstavljaju lica koja su učestvovala u političkim procesima i devedesetih godina, kada je Miloševićev režim doveo do krvavih ratova, koji su okončani zločinima u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu", navodi Osmanović u izjavi za javnost.

Dodaje i da je "srpski svet" samo drugo ime za "Veliku Srbiju", a riječ je o ideji koja je analogna nacističkoj ideji "životnog prostora".

Denis Zvizdić, član Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamenta BiH, odgovorio je ministru Vulinu na priču o "srpskom svetu", napisavši na Twitteru da "providne hegemonističke priče ništa dobro nisu donijele, niti srpskom, niti drugim balkanskim narodima. Samo ratove, stradanja, etničko čišćenje i genocide".

Vučićev komentar iz Brisela

Komentarišući kritike upućene Vulinu iz zemlje i regiona Aleksandar Vučić je ocenio da nije u pitanju hajka na Vulina već na Srbiju.

Vučić je kazao da je zvanična državna politika ona koja govori da su granice Srbije nepovredive, a da se Beograd ne bavi tuđim granicama.

"Svaki put kažu to su Vučić i Srbija jer moraju u Srbiji da nađu krivca za sve. Zato je važno da ljudi znaju šta je zvanična politika Srbije, to je ona koja govori da su granice Srbije nepovredive, a tuđ granice nas ne zanimaju. Moramo da čuvamo svoje i da na jasan i nedvosmislen način pokažemo šta je naša politika", rekao je Vučić za televiziju Pink u Briselu poslije neuspjeha nove runde dijaloga sa predstavnicima vlasti u Prištini.

Podrška iz vlasti Crne Gore

Prva podrška Vulinu za ideje realizacije projekta "srpski svet" došla je od Andrije Mandića, iz crnogorskog vladajućeg prosrpskog DF-a.

On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realiziji "srpskog sveta".

"Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske [jedan od dva entiteta u BiH, drugi je Federacija BiH], Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod", naveo je Mandić.

DF je najbrojniji politički savez nove vlasti koja je formirana nakon izbora avgusta prošle godine. Većinu su formirali sa Demokratama i Građanskim pokretom URA i izabrali Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem

Radio Slobodna Evropa (RSE) uputilo je Vladi upit za komentar izjave Andrije Madića. Odgovor nije uslijedio do objave ovog teksta.

Odgovor nije dobijen ni iz Demokratske Crne Gore.

U najmanjoj članici, Građanskom pokretu URA, za RSE ocjenjuju da su svi "projekti" koji predlažu crtanje novih granica na Zapadnom Balkanu, uključujući i projekat "srpskog sveta", opasni za stabilnost regiona i utiču na narastajući nacionalizam.

Potpredsjednica te stranke Jovana Marović za RSE kaže da je problematično to što je "projekat" javno podržan od lidera DF-a Andrije Mandića, ali da njegov stav ne može biti tumačen kao stav Vlade.

"Vlada je formirana na osnovu principa koji su definisani u sporazumu iz septembra prošle godine i samo Vlada koja funkcioniše u skladu sa tim principima može imati podršku građanskog pokreta URA, a ne projekti zasnovani na nacionalizmu", zaključila je Marović.

Đukanović o 'srpskom svetu'

Dva dana ranije o opasnostima od ideje "srpskog sveta" govorio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, lider vodeće opozicione stranke, koja je avgusta 2020., posle tri decenije, izgubila vlast - Demokratske partije socijalista (DPS).

"Kad se vidi odnos Srbije u regionu, ta uloga je potencijalno destruktivna, zato što se Srbija vratila politikama iz ranih devedesetih. Srbija je tu da sačuva interes Srba gdje god žive u regionu. To je ista greška koju je Slobodan Milošević napravio 90-ih, znamo šta se desilo u Bosni i Hercegovini", istakao je Đukanović, na konferenciji "Zapadni Balkan: Ključni dio slagalice evropske bezbjednosti" u Bratislavi.

Rekao je i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zaštitu interesa srpskog naroda u Crnoj Gori pokušava da predstavi kao legitiman cilj.

"Ne može miješanje u unutrašnje stvari jedne države biti legitiman cilj. Žao mi je što Srbija ponavlja greške i plašim se da to je to realističan potencijal za stvaranje nestabilnosti u regionu. Srbija to čini oslanjajući se na podršku Moskve", istakao je Đukanović.

Reakcije kosovskih zvaničnika

Iz kabineta predsjednice Kosova Vjose Osmani za RSE je saopšteno da je Vulin poznat po svojim ultranacionalističkim stavovima.

"Država koju predstavlja Vulin još se nije izvinila za zločine koje je počinila na Kosovu, pa je povratak pretećeg diskursa 'ujedinjenjem Srba' pokazatelj da Srbija još uvek nije u stanju da se otcepi od genocidne politike Miloševićevog režima", kazala je ona

Umjesto da projektuje Srbiju u EU, Vulin želi 'Veliku Srbiju', konstatuje se u saopštenju i dodaje da u realpolitici, prva projekcija snažno isključuje drugu.

"O ovoj retorici treba da sude i vlasti EU, čiji dio Srbija namjerava da postane", poruka je iz Vjosinog kabineta uz opasku da je ona u suprotnosti i sa stavovima američke administracije o nepromenjivosti granica.

Premijer Kosova Albin Kurti (Aljbin), koji je u Briselu prisustvovao novoj rundi dijaloga Prištine i Beograda o normalizaciji odnosa 19. jula, za RSE je ocijenio da se, "nažalost, predsjednik Srbije ne distancira niti od Vulina, niti od Dačića (Ivica, predsjednik Skupštine Srbije), niti od Miloševića (Slobodan, nekadašnji predsjednik rbije i Savezne Republike Jugoslavije), niti od bilo koga ko je bio na vlasti devedesetih".

"Ovo je stvarno žalosno i mislim da to što imamo deset godina dijaloga u Briselu bez finalnog dogovora jeste zbog toga što postoji problematični otpor u suočavanju sa prošlošću", ocijenio je Kurti.

Maljići: Otkrivanje politike Srbije

Vlada Kosova za sada nije reagovala na Vulinove poruke koje je iznio Vulin.

Politički analitičar Agon Maljići (Maliqi) u razgovoru za RSE smatra da takve izjave treba gledati kao vid prijetnje, koje direktnije otkrivaju politiku Srbije prema regiji.

Smatra i da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Dodaje da se to potvrđuje činjenicom da sam Vulin kaže da se ideja "srpskog sveta", što je eufemizam za "Veliku Srbiju", može realizovati samo prateći Vučićevu politiku.

Vučić je, kaže Malići, prokomentarisao Vulinovu izjavu navodeći da mu je on "više od koalicinog partnera".

Ono što sada gledamo, uvjeren je Malići, može se nazvati "redizajniranim velikosrpskim projektom".

"Ovo vidim kao pretnju, kao potvrdu činjenice da Srbija, ne samo da se nije promenila, već se vratila na politiku devedesetih, koristeći se drugačijim strategijama i taktikama, i fokusirajući se prvenstveno na ekonomiju, ali, potencirajući i uvek ostavljajući kao otvorenu militarističku opciju", kaže on.

Maljići smatra da je politika Srbije, zasnovana i na Vulinovim izjavama opasna i realna prijetnja, a to se može primijetiti i u duhu kojeg režim u Srbiji stvara u javnosti.

"Država i režim koji za cilj imaju mir, ne priziva rat u javnom mnenju i ne naoružava se na način kako je to Srbija radila poslednjih godina", navodi Maljići.

Koliko su u pitanju opasne poruke?

"To je nešto što oni iskušavaju svaki dan da vide dokle mogu da idu daleko, dokle će ih međunarodna zajednica tolerisati. Naravno, kada se stvori jednom ta realnost onda je vrlo teško to vratiti na prethodno stanje", upozorava Sonja Biserko, osnivačica nevladine organizacije Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji u komentaru za RSE.

I ona vjeruje da je Vulin iznio ono što Vučić misli i nada se da će međunarodna zajednica postaviti crvene linije kada su ovakve izjave i težnje u pitanju.

"Moraju se odrediti crvene linije za sve takve političare u regionu s obzirom da su već međunarodne granice na Balkanu priznate i da tu nema više promena", zaključuje Biserko.

Po ruskom receptu?

Srbija ide sve više ka Rusiji. Tako ideološku koncepciju koju prati aktuelna srpska politička elita opisuje za RSE politički analitičar Zlatko Vujović.

"Srbija pod predsjednikom Vučićem pokušava da oponaša ponašanje Rusije, kao regionalne sile koja predstavlja opasnog susjeda svima koji dijele granice s njom."

Vujović navodi da Srbija nema resurse kao Rusija da bi stvarala zamrznute konflikte kao što ih je Rusija stvorila u Gruziji, Moldaviji, Ukrajini, te pokušava da medijskim ratom, korišćenjem svoje nacionalne zajednice koja živi u drugim zemljama destabilizuje region.

To stvara sukob Srbije sa Zapadom, kaže Vujović, odgovarajući na pitanje da li očekuje reakciju Evropske unije na afirmaciju "srpskog sveta".

"To je nešto što sve dublje uvodi u sukob sa politikom SAD-a, predsjednikom Bidenom [Joe Biden, američki predsjednik], ali takođe sa nečim što bi trebalo da bude politika Evropske unije. Međutim, EU u posljednjih sedam, osam godina nema jasnu politiku prema Zapadnom Balkanu. Zato je predsjedniku Srbije Vučiću otvoreno puno prostora", ocjenjuje Vujović.

• Da li je EU više stalo do Srbije nego Srbiji do EU?
• Da li je Vučić postao glavna prepreka na putu Srbije u EU?

Vujović ocjenjuje da i sam Vučić situaciju koristi za sprovođenje svoje regionalne politike.

"Iako Vučić taktički dobro odradi neke poteze, strateški pravi velike greške. Pravljenjem jaza prema SAD-u, a produbljivanjem uticaja Rusije u Srbiji, postajući instrumentom ruske politike na Zapadnom Balkanu Vučić dugoročno, srednjoročno a bojim se kratkoročno ruši poziciju na kojoj je izgradio vladavinu u Srbiji", navodi Vujović.

Otkad se pominje 'srpski svet'?

Termin "srpski svet" je Aleksandar Vulin prvi put upotrijebio dok je bio na čelu Ministarstva odbrane, 26. septembra 2020. godine.

"Vučić treba da stvara srpski svet. Beograd mora da u sebi i oko sebe okupi sve Srbe, a predsednik Srbije je predsednik svih Srba", rekao je Vulin.

Kasnije je detaljnije govorio o tome šta smatra pod pojmom "srpski svet", aludirajući na potrebu ujedinjenja srpskog naroda u jedinstvenu državu.

Srbija potencira bliske veze, uz finansiranje sredina sa srpskim stanovništvom u svim državama u okruženju.

Tokom 2017. godine Vučić i tadašnji predsjednik bh. entiteta Republike Srpske, a danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, najavljivali su i Deklaraciju o opstanku srpskog naroda u regionu, čija je sudbina do danas nepoznata.

* Saradnja na tekstu: Bekim Bislimi, Marija Arnautović i Predrag Urošević