Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko izjavio je 11. jula, povodom 26. godišnjice genocida u Srebrenici, da je Bosni i Hercegovini ‘potreban zakon koji kažnjava i sprečava negiranje genocida’.
“Oni koji se, nakon svih dokaza kojima je dokazano suprotno, i dalje drže monstruozne i iracionalne laži, neće svojom voljom odustati. Zbog toga je u mojoj zemlji negiranje Holokausta i drugih nacističkih zločina proglašeno krivičnim djelom. Bosni i Hercegovini je potreban zakon koji kažnjava i sprječava negiranje genocida. Zakon kojim se tretira glorificiranje ratnih zločinaca”, kazao je Incko u saopštenju za javnost.
Kako je kazao, ‘mala manjina građana’ u Bosni I Hercegovini koji poriču istinu.
“Postoje oni koji insistiraju, uprkos provjerenim i dobro dokumentovanim činjenicama , da se genocid nije dogodio. Ljudi koji poriču činjenice često su potpuno zatvoreni za racionalne argumente. Ipak, njihovo poricanje šteti drugima. Živima i mrtvima oduzima dostojanstvo. Njihovo poricanje krši temeljna načela pravde. Sprečava cijelu zemlju da se oporavi od rana nanesenih unazad jednu generaciju”, istakao je Inzko.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina se potpuno promijenila od 1995., ali da poslijeratni oporavak nije samo sanacija materijalne štete, već složen proces.
U Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice, na istoku Bosne i Hercegovine, 11. jula je sahranjeno 19 žrtava srebreničkog genocida.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
U Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica do sada su ukopane 6.671 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.
