U Bosni i Hercegovini (BiH) 270 web portala koji objavljuju informativne medijske sadržaje nema impressuma, odnosno nisu navedeni podaci o imenima urednika i novinara tog medija, rezultati su istraživanja „Mapiranje medijskih portala u BiH“ koje je predstavljeno u utorak 15. juna 2021. u organizaciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD).
Rezultati istraživanja su također pokazali kako tek jedna trećina portala, odnosno 167 njih ima naveden impressum, a kod 178 portala impressum je djelomično naveden.
Mapirano je ukupno 615 web portala, od čega je u 305 u entitetu Federacija BiH (FBiH), 94 u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS), 11 u Brčko distriktu BiH, 194 na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regiona i sedam portala u dijaspori.
Portali su registrirani u većim gradovima, u Federaciji BiH najviše ih se nalazi u Kantonu Sarajevo (jedan od deset kantona u FBiH), dok je u Republici Srpskoj najviše portala registrirano u Banjaluci (Najveći grad u RS, drugi po veličini u BiH).
Prema vrsti, 464 portala objavljuje informativne, a 151 specijalizirane sadržaje. Najviše je lokalnih, a najmanje je regionalnih portala, rečeno je na prezentaciji.
Što se tiče mogućnosti komentarisanja sadržaja, 360 portala ne omogućava mogućnost komentarisanja i interakcije, dok 255 to omogućava.
Enes Osmančević, profesor Univerziteta u Tuzli koji je bio i voditelj istraživačkog tima kazao je kako portali nedovoljno koriste ono što je cilj web-a, a to je mogućnost trenutačne interakcije.
„Portali nemaju mogućnost administriranja i imamo problem govora mržnje koji je najveći problem javne komunikacije, a time i web komunikacije. Urednici medija su odgovorni za komentare svojih korisnika, pogotovo ako ti komentari sadrže neistine i govor mržnje. Dosta portala nema ljude koji bi se time bavili“, kazao je Osmančević.
Ukupno 582 portala je prisutno i na društvenim mrežama, a 33 portala nemaju tu mogućnost.
„Ovaj podatak pokazuje da su urednici portala svjesni važnosti prisustva na društvenim mrežama i da oni kroz društvene mreže plasiraju svoje informacije i ostvaruju kontakt s publikom“, dodaje Osmančević.
Osmančević dodaje kako je potrebno donijeti nekoliko zakona u BiH kako bi se poboljšao sistem regulacije online medija.
„Potrebno je ubrzati usvajanje Zakona o transparentnosti vlasništva u medijima i zaštiti medijskog pluralizma, zatim Zakon o oglašavanju u BiH, te je potrebno raditi za izradi Zakona o širenju i korištenju tehnologije“, dodaje Osmančević.
Amela Odobašić, pomoćnica direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) istakla je kako je u toj agenciji pokrenuta inicijativa da se prošire njene nadležnosti i na portale elektronskih medija.
„Regulacija web portala nije u nadležnosti Agencije, ali smo u praksi primijetili da se sadržaji portala elektronskih medija dovede u vezi sa emitovanim programom. Agencija je zaključila da se korisnici dozvola obavežu na bazični stepen uredničke odgovornosti u cilju sprečavanja pružanja najštetnijih sadržaja“, kaže Odobašić.
Dženan Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije BiH također je naglasila potrebu hitnog donošenja Zakona o transparentnosti vlasništva u medijima i zaštiti medijskog pluralizma.
„Veoma je bitno da svi mediji u potpunosti preuzmu odgovornost za sadržaje koje objavljuju i da se zaustavi nelojalna konkurencija između medija koji djeluju registrirano u skladu sa propisima, nasuprot medijima koji djeluju bez traga i ne izmiruju obaveze prema državi“, naglašava Burek.
Istraživanje je provedeno je tokom aprila i maja 2021. godine i realizirano je u okviru petogodišnjeg projekta „Program osnaživanja nezavisnih medija u BiH (IMEP), kojeg provodi CPCD uz pomoć USAID-a.
Aktivnosti IMEP-a usmjerene su na jačanje održivosti nezavisnih medija, podizanje kvaliteta njihovog sadržaja, jačanje kapaciteta novinara i zainteresovanih građana i pružanje pravne podrške medijima i novinarima.
