Američki zvaničnici tvrde da su mnogi nedavni sajber napadi na teritoriji SAD došli iz Rusije, te će odgovornost Moskve u tome biti centralno pitanje i glavna tačka napetosti ovosedmičnog sastanka Džoa Bajdena (Joe Biden) i Vladimira Putina u Ženevi, iako oba predsjednika nagovještavaju mogućnost saradnje, pišu svjetski mediji.
Putinov prijedlog
Uoči samita u Ženevi, predsjednik Vladimir Putin je izjavio da bi Rusija bila spremna da preda sajber kriminalce Sjedinjenim Državama ako Vašington uradi isto za Moskvu i ako dvije sile postignu sporazum o tome, prenosi Rojters (Reuters).
Putin je to rekao u intervjuu emitovanom na ruskoj državnoj televiziji u nedjelju, 13. juna. Prethodno je, dodaje Rojters, Bijela kuća saopštila da će Bajden na sastanku u Ženevi iznijeti pitanje niza nedavnih sajber napada iza kojih, ukazuju izvori, stoji hakerska grupa povezana s Rusijom.
Upitan da li će Rusija biti spremna da pronađe i procesuira sajber kriminalce, Putin je rekao da će ponašanje Rusije zavisiti od formalnih sporazuma koje postignu Moskva i Vašington te da će obje strane morati da se recipročno obavežu.
"Ako pristanemo da izručimo kriminalce, onda će naravno Rusija to uraditi, ali samo ako druga strana, u ovom slučaju Sjedinjene Države, pristanu na isto", rekao je Putin naglasivši da je pitanje sajber sigurnosti jedno od najvažnijih u ovom trenutku "jer isključivanje svih vrsta sistema može dovesti do zaista teških posljedica".
Ruski lider je rekao da očekuje da će sastanak u Ženevi pomoći u uspostavljanju bilateralnog dijaloga i oživljavanju ličnih kontakata, dodajući da važna pitanja za njih dvojicu uključuju stratešku stabilnost, Libiju i Siriju, kao i životnu sredinu. Putin je također pohvalio Bajdena zato što je pokazao "profesionalizam" kada su se Sjedinjene Države i Rusija ove godine saglasile da produže sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja Novi START.
Bajdenova obazrivost
Bajden je u nedelju na konferenciji za novinare na kraju sastanka grupe G7 rekao da je ohrabren Putinovom izjavom da se sajber kriminalci predaju SAD ako Vašington uradi isto za Moskvu, javio je CNN naglasivši da je američki predsjednik priznao da su pregovori mogući, ali da je obazriv zbog mogućnosti da bi Putin mogao promijeniti svoje ponašanje.
Prošle sedmice je, naglašava američka televizijska mreža, portparolka Bijele kuće Džen Psaki (Jen) naglasila kako će Bajden tokom sastanka s Putinom iznijeti nekoliko pitanja koja izazivaju zabrinutost – "bilo da se radi o ransomver (ransomware) napadima ili agresiji na granici Ukrajine, ili o kršenju ljudskih prava".
Iako su i Putin i Bajden prethodnog vikenda rekli da su odnosi između njihove dvije zemlje na niskoj tački, posljednji Bajdenovi komentari nagovještavaju mogućnost prostora za saradnju, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Bajden je rekao da je prijemčiv na Putinovu sugestiju o recipročnom izručenju sajber kriminalaca odgovornih za remeteće sajber napade naglasivši kako je to "potencijalno dobar znak napretka".
Kasnije je, dodaje Fajnenšl tajms, američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven (Jake Sullivan) pojasnio da Bajden nije govorio o razmjeni ili "zamjeni zatvorenika" već da postoji spremnost da se sajber kriminalci procesuiraju u Americi, odnosno da se to u SAD svakako radi.
Sve veći broj odvažnih ransomver napada posljednjih nedjelja paralizovali su neke od kompanija u SAD, ističe londonski list navodeći primjere poput sajber napada na naftovod Kolonijal (Colonial), koji obezbjeđuje snabdijevanje naftom za veći dio američke istočne obale, kao i napadi na najvećeg svjetskog prerađivača mesa, brazilsku kompaniju JBS. Bijela kuća je saopštila da vjeruje da oba napada potiču iz Rusije.
Utočište za hakere
Očekuje se da će odnos između ruske vlade i sajber kriminalaca koji navodno djeluju unutar zemlje biti tačka napetosti između Bajdena i Putina na sastanku planiranom u srijedu u Ženevi, ukazuje Vašington post (The Washington Post) dodajući da su prethodno SAD optužile Rusiju da je utočište za hakere i da toleriše njihove aktivnosti sve dok su one usmjerene van zemlje.
Bajden i saveznici su rekli da se čini da je Rusija baza za organizatore DarkSide i REvil, sajberkriminalnih grupa povezanih sa nedavnim napadima ransomvera visokog profila. Iako nema jasnih dokaza da je Kremlj bio direktno umiješan, naglašava list, Bajden je prošlog mjeseca izjavio kako Moskva snosi "određenu odgovornost".
Kremlj odbacuje pritužbe SAD da Rusija podržava sajber kriminalce. Portparol Dmitrij Peskov rekao je početkom juna da hakeri postoje svuda dok je Putin, očigledno aludirajući na napad ransomvera na JBS, izjavio za državnu televiziju da se Rusija "ne bavi nekom piletinom ili govedinom".
Ipak, dodaje Vašington post, prema navodima zapadanih obavještajnih službi, Rusija je s godinama postala plodno tle za kvalifikovane hakere regrutujući neke od njih da rade za ruske bezbjednosne agencije, uključujući vojnu obavještajnu službu GRU, navodno odgovornu za nanošenje štete sajber kampanjama protiv američkih institucija.
Istovremeno, analitičari smatraju da hakeri u Rusiji rade bez straha sve dok ne napadaju Rusiju i odabrane prijateljske zemlje. List podsjeća na Putinov intervju za NBC iz 2016., kada je na pitanje zašto Rusija ne hapsi hakere za koje se vjeruje da su se miješali u izbore u SAD, odgovorio: "Ako nisu kršili ruski zakon, u Rusiji nema razloga za krivično gonjenje".
Vašington post također piše da su Rusija i Sjedinjene Države — zajedno s još 23 zemlje — nedavno potvrdile da države ne bi trebalo da hakuju kritičnu infrastrukturu jedna drugoj u mirnodopsko vrijeme ili da štite sajber kriminalce koji vrše napade na druge zemlje.
Međutim, Rusija, koja je bila među državama koje su 2015. pristale na prvobitne norme u Ujedinjenim nacijama, više puta ih je kršila tokom godina. Eksperti su skeptični da će se ta kršenja prekinuti ukoliko Sjedinjene Države i njeni saveznici ne nametnu daleko ozbiljnije posljedice.
Ucjene i nekažnjeni zločini
Nedavni niz sajber napada na američki naftovod Kolonijal i prerađivača mesa JBS, na školu u Ajovi i bolnice u Irskoj ukazuju na opasnu eskalaciju kriminalnog talasa koji je od operacija ucjena manjeg obima od prije nekoliko godina porastao do velikih napada koji potencijalno ugrožavaju milione života, napisao je Gardijan (The Guardian).
Prema ovogodišnjem Izvještaju o sajber prijetnjama Sonikvol (SonicWall), u svijetu je od 2019. došlo do porasta napada tzv. 'ucjenjivačkim softverom' ransomverom za 62 odsto, dok je u Sjevernoj Americi zabilježen skok od 158 odsto. Osim toga, ističe list, priroda zločina i njihove mete se također mijenjaju.
Poseban problem su i kriptovalute koje su sada poželjna isplata za otkupninu a teško ih je pratiti kao i porijeklo hakovanja. Direktor Kolonijala je rekao da je nakon napada platio otkupninu od 4,4 miliona dolara za otkup bitkoina kako bi se naftovod vratio na mrežu, dok je JBS platio 11 miliona dolara bitkoina svojim hakerima, iako je uglavnom otklonio svoje probleme, nadajući se da će isplata spriječiti dalja pitanja nastala tokom napada.
Javno FBI savjetuje žrtvama da ne plaćaju otkupninu kako bi obeshrabrili počinioce da napadaju još žrtava, ali privatno će reći da razumije one koji osjete potrebu da plate. Gardijan ističe kako je nakon sajber napada koji je ugrozio rad vlasti u Baltimoru 2019. gradonačelnik odbio platiti 760.000 dolara u bitkoinima, koliko su hakeri tražili, ali su troškovi obnove sistema sada dostigli 18,2 miliona dolara.
U slučaju naftovoda Kolonijal, FBI je uspio da zaplijeni većinu isplaćenih bitkoina – što je, tvrde stručnjaci, znak nade koji bi mogao da obeshrabri neke napadače – ali ostaje činjenica da većina tih zločina prolazi nekažnjeno.
Facebook Forum