Postoje znakovi da je pad nuklearnih arsenala, zabilježen nakon završetka Hladnog rata, zastao, rečeno je iz jednog od vodećih istraživačkih instituta, upozorivši da su, čini se, i Rusija i Sjedinjene Države pridavale veću važnost nuklearnom oružju u svojoj odbrambenoj politici, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskm jeziku.
Devet država koje posjeduju nuklearno oružje - Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja – drže, prema procjenama, 13.080 nuklearnih bojevih glava početkom 2021. godine, navodi se u godišnjem izvještaju objavljenom 14. juna The Stockholm International Peace Research Institut (SIPRI).
Taj broj predstavlja lagani pad u odnosu na procijenjenih 13.400 nuklearnih bojevih glava koje su ove države imale početkom 2020. godine.
Međutim, brojka uključuje zastarjele i bojeve glave koje čekaju da budu demontirane, a bez njih ukupne vojne zalihe nuklearnog oružja porasle su s 9.380 na 9.620.
"Čini se da se ukupni broj bojnih glava u globalnim vojnim zalihama sada povećava, zabrinjavajući znak da je trend opadanja koji karakteriše globalne nuklearne arsenale od kraja Hladnog rata u zastoju", rekao je Hans Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje u SIPRI-ju.
Sjedinjene Države i Rusija još su uvijek imale više od 90 posto nuklearnog oružja, dovoljno za uništenje života na planeti Zemlji i nekoliko puta.
Uprkos marginalnom ukupnom padu nuklearnog oružja, broj raspoređenog operativnog naoružanja je porastao sa 3.720 na 3.825, rečeno je iz SIPRI-ja.
Od toga je oko 2.000 držano u "stanju visoke operativne pripravnosti", a gotovo svi su pripadali Rusiji ili Sjedinjenim Državama.
Iako Sjedinjene Države i Rusija nastavljaju sa demontiranjem zastarjelih bojevih glava, procijenjeno je da su obje države imale oko 50 nuklearnih bojevih glava u operativnom rasporedu početkom 2021. godine nego godinu dana ranije. Velika Britanija i Francuska takođe imaju bojeve glave koje se mogu rasporediti.
SIPRI nije pružio procjene broja raspoređenih bojevih glava drugih država koje raspolažu sa nuklearnim naoružanjem.
U međuvremenu, i Sjedinjene Države i Rusija izvode "opsežne i skupe" programe za zamjenu i modernizaciju svojih nuklearnih arsenala, navodi SIPRI.
"Čini se da i Rusija i Sjedinjene Države povećavaju značaj nuklearnom oružju u svojim strategijama nacionalne sigurnosti", rekao je Kristensen.
Ranije ove godine, Sjedinjene Države i Rusija produžile su novi ugovor o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još pet godina. Ugovor ograničava broj strateški raspoređenih nuklearnih snaga, ali ne ograničava ukupne zalihe nuklearnih bojevih glava.
"Posljednje produženje Novog START-a od strane Rusije i Sjedinjenih Država u februaru ove godine predstavljalo je olakšanje, ali izgledi za dodatnu bilateralnu kontrolu nuklearnog naoružanja između nuklearnih velesila i dalje su slabi", rekao je Kristensen.
U izvještaju se navodi da i ostalih sedam nuklearnih sila takođe razvijaju ili raspoređuju nove sisteme naoružanja ili su najavile svoju namjeru da to učine.
"Kina je usred značajne modernizacije i proširenja svog inventara nuklearnog oružja, a čini se da Indija i Pakistan takođe proširuju svoj nuklearni arsenal", rečeno je iz SIPRI-ja.