Ministri vanjskih poslova i odbrane zemalja članica NATO-a održali su razgovore kako bi pripremili prvi samit Alijanse sa predsjednikom Sjedinjenih Država Joe Bidenom. Najvažnija tema o kojoj će se voditi debata je okončanje NATO operacija u Afganistanu nakon dvije decenije rata.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da povlačenje vojne organizacije iz Afganistana ide dobro, prenosi AP. Ipak, nasilje je poraslo širom Afganistana otkako su se međunarodne snage počele povlačiti. 1. juna zvaničnici su naveli da je najmanje osam osoba ubijeno u seriji napada u glavnom gradu, Kabulu.
"Završavamo svoju vojnu misiju, ali ne prestajemo s podrškom Afganistancima ", rekao je također, usred straha da će talibani srušiti vladu u Kabulu koju podržavaju Zapad i njene sigurnosne snage nakon što međunarodne snage napuste tu zemlju.
Ostaju glavna pitanja oko toga kako će savez od 30 država dalje finansirati korupcijom zahvaćene afganistanske snage sigurnosti, hoće li nastaviti obučavati trupe specijalnih snaga negdje izvan zemlje i koje će snage štititi civilne radnike, ambasade i aerodrom u Kabulu.
NATO pomaže u pružanju sigurnosti u Afganistanu skoro dvije decenije, ali sada vjeruju da su vlada i oružane snage koje su obučili dovoljno jake da djeluju samostalno u zemlji zahvaćenoj sukobima bez pomoći međunarodnih trupa.
NATO je preuzeo na sebe sigurnosne napore u Afganistanu 2003. godine, dvije godine nakon što je koalicija predvođena SAD-om zbacila talibane zbog pružanja utočišta bivšem čelniua Al-Kaide Osami bin Ladenu. Preostalo je manje od 9.000 vojnika, uključujući do 3.500 američkog osoblja, a planirano je da napuste zemlju najkasnije do 11 septembra.
„Povlačenje naših snaga napreduje uredno i koordinirano. Na svakom koraku sigurnost našeg osoblja ostaje najvažnija", rekao je Stoltenberg novinarima nakon sastanka ministara vanjskih poslova i odbrane NATO-a.
Ministri su 1. juna razgovarali i o izjavi koja se priprema za samit 14. juna u Briselu, a na kojem će se razgovarati o planu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga za revitalizaciju Alijanse, poznatom kao NATO 2030.
Plan se fokusira na odnos Zapada s Rusijom, terorizam, kibernetičke napade, upotrebu dezinformacija, klimatske promjene i uspon Kine.
"Svi saveznici saglasni su da sada imamo historijsku priliku da ojačamo transatlantsku vezu i učinimo više zajedno. A ovo je važno jer živimo u sve nepredvidljivijem svijetu. Široka je saglasnost da će za to biti potrebni dodatni resursi. Uvjeren sam da ćemo do samita postaviti ambiciozan dnevni red za NATO 2030", rekao je Stoltenberg na brifingu nakon virtualnog sastanka ministara.
Jedan od glavnih izazova je odnos sa sve agresivnijom Rusijom, čiji je ministar odbrane 31. maja najavio da će Rusija uspostaviti 20 novih vojnih jedinica na zapadu zemlje koje bi se trebale suprotstaviti onome za što tvrde da je rastuća prijetnja od NATO-a.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je novinarima prije sastanka da će, iako je NATO spreman za dijalog s Rusijom, svaki napredak koji će se postići ovisiti o Moskvi. “Naša poruka ostaje jasna: spremni smo za dijalog i dali smo prijedloge, ali ključ za bolji odnos očito je u Moskvi", rekao je Maas.
