Piše: Golnaz Esfandiari
Diskvalifikujući mnoge istaknute umjerene i reformatorske kandidate, iranski vladajući klerici optuženi su da su utrli put tvrdokornom šefu pravosuđa Ebrahimu Raisiju da naslijedi predsjednika Hasana Rohanija na predstojećim predsjedničkim izborima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Ono što je najprimjetnije je da na listi od sedam predsjedničkih kandidata, koju je odobrilo moćno Vijeće čuvara, nije čovjek za kojeg mnogi misle da bi bio najozbiljniji Raisijev rival - bivši predsjednik parlamenta Ali Laridžani. Dobro poznat u Iranu, Laridžani je obavljao nekoliko ključnih funkcija u vladi.
Potpredsjedniku Ešaku Džahangiriju, koji se smatrao vodećim kandidatom reformista, također nije dozvoljeno da se kandiduje na predsjedničkim izborima 18. juna.
Glasanje se održava usred nezadovoljstva zbog nestabilne ekonomije - osakaćene američkim sankcijama - i nuklearnih pregovora s ciljem oživljavanja važnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine koji je značajno ograničio iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje mnogih sankcija.
Dvoje nepoznatih umjerenih kandidata
Među onima kojima je tvrdokorno vijeće dalo odobrenje da se kandiduju, samo se dvojica smatraju umjerenim - guverner Centralne banke Abdulnaser Hemati i bivši potpredsjednik za sport Mohsen Meralizadeh. Ali, obojica su gotovo nepoznati većini Iranaca.
Ostali na užem popisu kandidata su Mohsen Rezai, Said Džalili, Amirhusein Gazizade-Hašemi i Alireza Zakani.
Međutim, očekuje se da će neki od tih tvrdolinijaša odustati od trke u korist Raisija. Kao i na prethodnim izborima, svih 40 žena koje su se prijavile u nadi da će biti kandidatkinje su diskvalifikovane.
Analitičari kažu da pomalo iznenađujuća odluka Vijeća čuvara da ozbiljno ograniči izbor kandidata za predsjednika pokazuje da je establišment riješen da obezbijedi pobjedu Raisiju, koji se također smatra potencijalnim nasljednikom vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji ima 82 godine.
Raisi (61) je poražen na izborima 2017. na kojima mnogi kažu da su glasali za Rohanija kako bi spriječili da ovaj vjerski starješina koji je povezan s užasnim masakrom hiljada političkih zatvorenika 1980-ih postane predsjednik.
Ishod važniji od izlaznosti
Ali Vaez, direktor projekta za Iran u tink-tenku Međunarodne krizne grupe, rekao je da odluka Vijeća pokazuje da je klerikalnom režimu više stalo do ishoda izbora nego do izlaznosti, koju su iranski lideri ranije koristili da potvrde legitimitet.
"Rukovodstvo izbacuje republikanske karakteristike sistema kroz prozor kako bi osiguralo da nasljedstvo vrhovnog vođe ide po planu", rekao je Vaez za RSE.
"U trenutku kada se zemlja suočava s mnoštvom kriza i legitimitet sistema nestaje, duboka država je odlučila da zatvori, umjesto da otvori političku sferu", dodao je Vaez.
"To se ogleda u odluci koju je šah donio stvaranjem jedinstvenog partijskog političkog sistema nekoliko godina prije njegovog pada", rekao je on misleći na odluku Šaha Mohameda Reze Pahlavija iz 1975. da Iran proglasi jednostranačkom državom.
Sužavanje unutrašnjeg kruga establišmenta
Ali Fatolah-Nedžad, naučnik povezan sa Slobodnim univerzitetom u Berlinu, rekao je da je odluka da se favorizuju kandidati istomišljenici "znak daljeg smanjivanja najužeg kruga vladajuće klase".
"Čini se da plan tvrdolinijaša da u potpunosti monopolizuju vlast u svojim rukama veoma zasjenjuje svaku želju da se izbori u Islamskoj republici predstave kao neka vrsta indeksa legitimiteta za sistem", rekao je Fatolah-Nedžad za RSE.
On je istakao da diskvalifikacija Laridžanija, koji je posljednjih godina bio na udaru tvrdolinijaša zbog priklanjanja Rohaniju, dovoljno govori.
Laridžani se prethodnih dana aktivirao na društvenim mrežama, uključujući i u Klubhausu (Clubhouse), gdje je odgovarao na pitanja Iranaca unutar i izvan zemlje. Mnogi ljudi su postavljali teška pitanja o njegovim postupcima iz prošlosti.
"Njegova prilično nedavna medijska ofanziva u kojoj je izgleda oponašao Rohanijevu kampanju u prošlosti nagovještavala je da će se održati bipolarna utrka između Raisija i njega", rekao je Fatolah-Nedžad.
Apel da Hamenei interveniše
Rohani je 26. maja pozvao Hameneija da pomogne da se promjene diskvalifikacije, rekavši da je "srce izbora konkurencija -- ako to oduzmete, postaje leš".
Međutim, dodao je da je "na kraju, šta god on smatra prikladnim, u redu".
Rohani, kome je ustavno zabranjeno da se kandiduje za treći mandat, rekao je da Iranci ne bi trebalo da se osjećaju izostavljenim iz procesa donošenja odluka.
"Ljudi bi trebalo sami da odluče [ko će biti predsjednik]", rekao je, dodajući da "legitimitet [klerikalnog] sistema zavisi od prisustva ljudi na glasačkim kutijama".
Mnogi su kritikovali odluku Vijeća, uključujući sadašnjeg člana, bivšeg šefa pravosuđa ajatolaha Sadega Amolija Laridžanija, brata Alija Laridžanija.
"Nikada nisam smatrao da su odluke Vijeća tako neodbranjive, bilo u odobrenjima ili diskvalifikacijama", naveo je Amoli Laridžani na Tviteru (Twitter), koji je zabranjen u Iranu, ali ga zvaničnici rutinski koriste.
Raisi je rekao 25. maja da je kontaktirao vlasti kako bi ih zamolio da preispitaju odluku o zabrani nekih kandidata.
"Ostvario sam kontakte i održavam konsultacije kako bi izbornu scenu učinio konkurentnijom i participativnijom", rekao je Raisi u videu noseći masku za lice koja mu je samo prekrivala usta.
Očekuje se slaba izlaznost
Politički analitičar Saed Barzin rekao je da će ekstremna provjera -- oko 590 ljudi koji su podnijeli zahtjev da se kandiduju za predsjednika -- vjerovatno umanjiti izlaznost, za koju se očekivalo da će biti mala čak i prije objavljivanja konačne liste kandidata 25. maja.
Slab odziv bio bi dodatni udarac za vladu, koja je posljednjih godina pogođena masovnim protestima, uključujući one u novembru 2019. kada je nekoliko stotina ljudi ubijeno u brutalnoj represiji države.
"To će, bez ikakve sumnje, smanjiti učešće ako Hamenei ne izda državnu naredbu kojom će dozvoliti da se kandiduje neko od diskvalifikovanih", izjavio je Barzin za Radio Farda RSE-a, dodajući da će potencijalni birači sebe doživljavati kao puke "gledaoce".
Raisi, Raisi ili Raisi?
Mnogi Iranci ismijavali su predstojeće glasanje na društvenim mrežama objavljujući šale i mimove, uključujući sliku na kojoj je sedam Raisija viđeno kako raspravljaju jedni o drugima u televizijskim diskusijama koje Iran održava uoči svojih predsjedničkih izbora.
"Između Raisija, Raisija i Raisija, za koga da glasam?", tvitovala je jedna žena, dodajući kako je izbor "težak".
Među onima kojima je onemogućeno kandidovanje je otvoreni reformski političar Mostafa Tadžzade, koji je žestoko kritikovao Vijeće čuvara zbog "kršenja prava nacije", dodajući da je to tijelo prešlo sa "glasačkog inženjeringa" na "imenovanja".
Bivšem predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu također je onemogućeno kandidovanje. On je prethodno rekao da, ako mu bude zabranjeno, neće glasati na izborima niti davati podršku bilo kom kandidatu. Kontroverznom Ahmadinežadu je također bilo zabranjeno da se kandiduje na izborima 2017.
Facebook Forum