Memorijalnim skupom ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi 25.maja u podne je obilježeno 29 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, od strane crnogorske policije, vojsci bosanskih Srba, maja 1992. godine.
Od najmanje 66, a prema nekim procjenama i preko 80 izručenih civila, najviše Muslimana, iz sabirnog centra u Herceg-Novom je preživjelo samo 12, saopštili su iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA).
“I ove godine smo pokazali da ne dopuštamo da se žrtve ovog ratnog zločina zaborave, da zahtijevamo utvrđivanje krivične odgovornosti i dostojan memorijal za žrtve”, naveli su iz HRA, koja je uz Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizovala skup.
Do danas nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali.
Krajem maja 2012. godine je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je oslobađajuće presude devetorici nekadašnjih pripadnika crnogorske policije koji su bili optuženi za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske.
Predstavnici porodica žrtava podnijeli predstavku Evropskom sudu za ljudska prava jer smatraju da Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu u ovom slučaju.
Crna Gora je platila naknadu štete porodicama žrtava zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica.
Skupu je prisustvovao i Alen Bajrović, sin Osmana Bajrovića, koji je odveden, prije 29 godina iz porodične kuće u Bijeloj, naselju pored Herceg Novog, od strane pripadnika policije.
"Ogorčen sam na kompletnu državu Crnu Goru, pogotovo na tužilaštvo koje ništa nije preduzelo da bi rasvijetlilo ovaj zločin i došlo do nalogodavaca i direktnih izvršilaca", rekao je Bajrović i dodao da je ogorčen i na sudstvo koje je, kako je rekao, "fingiralo" sudske procese i nije došlo do istine i pravde, te na lokalnu upravu Herceg Novoog koja nije ništa uradila da se izgradi spomenik žrtavama.
Bajrović je poručio najvišim državnim vlastima da je vrijeme da se nakon skoro tri decenije rasvijetli zločin koji je, kako je kazao, napravila Crna Gora, na njenoj teritoriji.
"Očekujem da nadležni ponovo pokrenu ovaj proces i da se izgradi spomenik . Moja najveća želja je da nađem posmrtne ostatke moga oca, kako bi ga dostojanstveno sahranili", rekao je Bajrović.
Na skupu u Herceg Novom su bili i predstavnici partija, nevladinih organizacija, građanski aktivisti, te predstavnici Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
„Upoznati smo sa Vašim inicijativama o proglašenju Dana sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica i podizanja spomen obilježja, kao i inicijativom da se crnogorska policija izvini. Sama činjenica da smo danas ovdje, prvi put, dakle, kao predstavnici MUP-a, je na neki način naše izvinjenje, i voljeli bismo da to tako i doživite“, istakla je Jelena Ćorluka, savjetnica iz MUP.
Naime, iz civilnog sektora su prije deset godina uputili državnim i lokalnim organima inicijativu da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica, da se podigne spomen obilježje ispred Uprave policije u Herceg Novom, te da crnogorska policija uputi javno izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica. Te inicijative nisu prihvaćene.
Inicijativu da Skupština proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica nevladine organizacije su uputile 19.maja i novom predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću.
Inače, Evropska komisija je u izvještaju o Crnoj Gori za 2020. godinu upozorila da bi ratni zločini trebalo da budu prioritet u pregovorima o pridruživanju i pozvala je Crnu Goru da poveća obim krivičnog gonjenja.
Krajem 2020. je glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serž Bramerc izjavio da su Crnoj Gori predata dokumenta suda UN-a u Hagu, u kojima se pominje učešće preko petnaest građana Crne Gore u ratnim zločinima počinjenim u okolnim zemljama. Bramerc je u obraćanju Savjetu bezbjednost UN pozvao vlasti u Crnoj Gori da jasno pokažu odgovornost, naročito kada su u pitanju “osumnjičeni viših i srednjih nivoa, koji su do sada bili nekažnjeni“.
„U posljednjih šest godina nije urađeno dovoljno za suzbijanje nekažnjivosti za ratne zločine. Državno tužilaštvo nije pokazalo očekivani proaktivni pristup u primjeni Strategije“, ocijenili su maja ove godine iz HRA analizirajući Strategiju za istraživanje ratnih zločina usvojenu maja 2015.
U tom periodu, Specijalno državno tužilaštvo je procesuiralo samo jedan predmet koji im je ustupilo Tužilaštvo Srbije, se odnosi na okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu. Istraga je sprovedena su u Srbiji, nakon čega mu je suđeno u Podgorici gdje je 2019. osuđen na 14 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
