Dostupni linkovi

Promjena igre za Bjelorusiju


Novinar Roman Pratasevič iza rešetaka u Minsku tokom sudskog ročišta 2017. godine.
Novinar Roman Pratasevič iza rešetaka u Minsku tokom sudskog ročišta 2017. godine.

Pišu: Tony Wesolowsky i Bjeloruski servis RSE

Aleksandru Lukašenku, koji je decenijama bio autoritarni lider Bjelorusije, međunarodna cenzura nije strana.

Šezdesetšestogodišnji bivši menadžer kolektivne farme suočava se s izolacijom i sankcijama zbog brutalnog, a ponekad i smrtonosnog nasilja protiv prodemokratskih protivnika nakon izbora u avgustu prošle godine za koje se vjerovalo da su lažirani a kojima je produžio svoju vladavinu za još pet godina, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Više od 33.000 ljudi je privedeno, hiljade pretučeno ili mučeno, a novinari su bili na meti vladinih akcija koje su se pojačale posljednjih mjeseci, čak i kad su masovne demonstracije prestale uslijed rastućeg straha i zamora. Svjetlana Tihanovskaja, koju mnogi vide kao zakonitu pobjednicu na izborima, otputovala je u Litvaniju nakon glasanja usred prijetnji upućenih njoj i njenoj porodici.

No, čini se da je Lukašenko povećao ulog 23. maja, vodeći svoj lov na protivnike do neviđenih visina - bukvalno - dok je njegova vlada poslala borbeni avion i upozoravala na ono što se ispostavilo kao lažna uzbuna kako bi prisilila civilni avion da sleti u Minsk. Vlasti su tada privele Ramana Prataseviča, suosnivača i bivšeg urednika kanala Neksta (Next).

Velik dio međunarodne zajednice reagirao je sa šokom i gnjevom na vijest o prisilnom slijetanju aviona Rajaner (Ryanair) na planiranom letu iz Atene za Vilnjus.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), rekla je da Pratasevič mora biti odmah oslobođen i da odgovorni za "otmicu Rajanera moraju biti sankcionisani", dodajući da će čelnici EU na sastanku u Briselu 24. maja razgovarati o tome koje mjere treba preduzeti.

Dok su evropski zvaničnici prijetili novim sankcijama Bjelorusiji, američki državni sekretar Antoni Blinken (Antony) nazvao je prisilno iskrcavanje i hapšenje "šokantnim činom", te je zatražio hitno puštanje Prataseviča dodajući da administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) "koordiniše s našim partnerima na sljedećim koracima".

Lukašenko se preračunao?

S obzirom na to da je umiješana aviokompanija sa sjedištem u EU, Lukašenko je možda podcijenio moguću reakciju Zapada, objasnio je Valer Karbalevič, bjeloruski politički analitičar sa sjedištem u Minsku.

"Prije toga režim je djelovao na njegovom teritoriju. Za političare na Zapadu to je bilo više humanitarno pitanje, pitanje ljudskih prava. Sada, nakon incidenta s avionom, to postaje pitanje međunarodne bezbjednosti", rekao je Karbalevič za Bjeloruski servis RSE.

"Ovo je ogroman skandal. Zapadni političari nedvosmisleno gledaju na situaciju tako da je civilni avion bio prisiljen da sleti Minsk uz upotrebu vojne sile", dodao je Karbalevič.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko

Čini se da je Lukašenko "veći prioritet stavio na suzbijanje neslaganja unutar sopstvene zemlje nego na radni odnos" sa Zapadom, objasnio je Keir Džajls (Giles), savjetnik u londonskom Čatam hausu (Chatham House) s fokusom na sigurnosna pitanja u bivšoj sovjetskoj oblasti.

"To znači da može smatrati da je domaća politička opozicija veća prijetnja kontroli države nego što se činila - ili da Bjelorusija ne vidi lošu stranu u povratku na status parije, da ne vidi vrijednost niti nadu u miru sa Zapadom", objasnio je Džajls za RSE u komentarima imejlom.

Za Lukašenka je prilika da uhvati Prataseviča bila previše primamljiva da bi se mogao oduprijeti, ocijenila je Alesia Rudnik, bjeloruska analitičarka nastanjena u Švedskoj.

Do prošlog novembra 26-godišnji novinar radio je za onlajn informativni servis Neksta sa sjedištem u Poljskoj, koji je snimke masovnih protesta protiv Lukašenka emitiovao prošle godine putem aplikacije Telegram, u vrijeme kada je stranim medijima bilo teško pratiti događaje.

Pratasevič, koji sada radi za drugi Telegramov kanal pod nazivom Belamova, traži se u Bjelorusiji zbog optužbi za ekstremizam a optužen je za organizovanje masovnih nereda i podsticanje mržnje - navode koje on negira.

"Za Lukašenka su, prema njegovom obrazloženju, Telegramovi kanali krivi za 'organizovanje revolucije'. Pronalaženje načina za hapšenje urednika jednog od tih kanala pokazalo se iskušenjem kojem Lukašenko nije mogao odoljeti”, kazala je Rudnik za RSE u imejlu.

Prema provladinim medijima u Bjelorusiji, Lukašenko je sam naredio da se borbeni avion MiG-29 pošalje kako bi presreo avion Rajaner zbog navodnog straha od bombe. U avionu nije pronađena bomba.

Podaci sa ‘flightradar24.com’ pokazuju da je avion preusmjeren samo dvije minute prije nego što je trebao prijeći u litvanski vazdušni prostor. Nakon sedam sati na zemlji, avion je poletio i konačno sletio u Vilnjus, gdje je putnike dočekala litvanska premijerka Ingrida Simonjte.

"Bjeloruske vlasti šire svoju operaciju izvan granica zemlje. U Moskvi su privedeni 'pučisti'; avion irske kompanije primoran je da sleti u Minsk", rekao je Karbalevič, pozivajući se na aprilska hapšenja u Moskvi Jurasa Zajankoviča, advokata rođenog u Bjelorusiji, koji također posjeduje američko državljanstvo, i Aleksandra Fjadute, koji je devedesetih bio Lukašenkov portparol.

Hapšenja su bila dio bizarne tvrdnje da se priprema atentat na Lukašenka i njegova dva sina, kao i vojni puč koji bi izvela "grupa stranih sigurnosnih službi, vjerovatno CIA i FBI" a koje je odobrilo "najviše političko rukovodstvo" u Sjedinjenim Državama. Vašington je brzo porekao te, kako je nazvao, "apsurdne" optužbe.

Razmatranje posljedica

Evropska unija uvela je tri runde sankcija protiv Bjelorusije, uključujući zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza za 88 pojedinaca i sedam entiteta, uključujući i samog Lukašenka. Čak i prije incidenta s Rajanerom, EU je radio na četvrtoj rundi usmjerenoj na nekoliko visokih zvaničnika.

Odgovor Vašingtona uglavnom je odražavao odgovor Brisela. U svojoj najnovijoj akciji 19. aprila, američko Ministarstvo finansija najavilo je da ukida licencu koja je od 2015. dopuštala transakcije s devet sankcionisanih državnih firmi u Bjelorusiji, uključujući naftnu kompaniju Belneftekhim, koja čini 30 odsto industrijske proizvodnje Bjelorusije.

Predsjednik Odbora za vanjske odnose američkog senata Bob Menendez izdao je saopštenje sa šefovima sedam evropskih parlamentarnih odbora za vanjske poslove osuđujući prisilno slijetanje kao "gusarski čin".

Pozvali su na zabranu svih preleta Bjelorusije, uključujući u zemlju i iz nje, te da NATO i države EU uvedu sankcije i suspenduju Bjelorusiji "mogućnost korištenja Interpola".

U deklaraciji Evropske unije, koju je potpisalo svih 27 članica, istaknuto je da će "EU razmotriti posljedice ove akcije, uključujući preduzimanje mjera protiv odgovornih".

Evropski dopisnik RSE Rikard Jozviak (Jozwiak) izvijestio je da se govori i o zabrani Belaviji, bjeloruskoj nacionalnoj aviokpmpaniji, da slijeće na aerodrome unutar EU i zabrani ulazak svim letovima aviokompanija iz EU u bjeloruski vazdušni prostor.

Er Balktik (Air Baltic) je već saopštio da obustavlja letove nad bjeloruskim vazdušnim prostorom zbog sigurnosnih razloga, što predstavlja gubitak naknada za prelet za novcem oskudnu Lukašenkovu vladu.

Agencija Evropske unije za bezbjednost vazduhoplovstva (EASA), međutim, samo je saopštila da je s evropskim nacionalnim vazduhoplovnim vlastima podigla "svijest o situaciji".

"Nacionalnim vlastima preporučeno je da te informacije proslijede svojim aviokompanijama radi uključivanja u vlastiti postupak procjene rizika svake aviokompanije", navodi se u saopštenju EASA-e proslijeđenom RSE.

Neuspjeh Zapada da reaguje, upozorio je Džajls, mogao bi poslati zabrinjavajući signal drugim autoritarnim režimima.

"Lukašenko možda računa na to da pouzdani obrazac izjava zabrinutosti EU neće biti praćen smislenom akcijom", rekao je Džajls. "To bi bilo katastrofalno, jer bi to postavilo presedan autoritarnim režimima širom svijeta da djeluju protiv aviokompanija koji nadlijeću njihovu teritoriju. Putovanje avionom postalo bi nemjerljivo opasnije, uključujući stotine ruta koje prelaze Rusiju i Kinu na putu iz Evrope i Sjeverne Amerike do Azije ".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG