Porijeklo poznatog istraživača Kristofora Kolumba moglo bi biti poznato u oktobru, nakon što su međunarodni naučnici počeli 19. maja analizu njegovih DNA ostataka.
Nadaju se da će se saznati njegovi korijeni, da li je zaista bio iz Genove, današnje Italije, ili je bio Španjolac, Portugalac ili neke druge nacionalnosti.
O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. vijeka zna se malo. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila istraživača koji je umro prije 515 godina učinjen je 2003. kada su DNK analize potvrdile su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali zaista Kolumbove.
No nakon tog nalaza je grupa istraživača sa Sveučilišta u Granadi, koja provodi istraživanja, zaustavila istragu. Razlog je bio što ondašnja tehnologija vezana za DNK nije bila precizna niti vjerodostojna te je zahtijevala veliku količinu genetičkog materijala.
José Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Sveučilišta u Granadi, kaže kako je došlo do "radikalnog poboljšanja" u DNK analizi pa je sada moguće analizirati jako male fragmente uzoraka.
"Primao sam na desetke agresivnih e-mailova u kojima su me pitali zašto smo bili zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem 'tajnu' Kolumbovog porijekla", rekao je šef projekta Lorente na online konferenciji za medije.
"Da smo barem još prije 16 godina to mogli ustanoviti, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju. Nauka nije nauka ako ne ispunjava maksimalne potrebne uvjete", dodao je.
Istraživači trenutno rade na četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka, na zubu njegovog sina Hernanda, a također i na desetak fragmenata kosti njegovog brata Diega, koji su u lošem stanju.
Ti ostaci će biti poslani na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji te u laboratorije u Meksiku i SAD-u premda se istraživanje koordinira iz Granade.
"Postupak rada će na taj način biti nezavisan. Neće biti povezanosti među tim laboratorijima kako bi se sačuvala objektivnost nalaza. Kada svi završimo s radom iznijećemo na stol zaključke", objasnio je Lorente.
Kao uvod u taj posao, Univerziete u Granadi je u srijedu ugostio naučnike, što je Lorente nazvao "prvim svjetskim sastankom Kolumbovih istraživača", koji su iznijeli razne teorije o njegovom porijeklu.
Prekookeanska putovanja istraživača u ime španjolske monarhije od 1492. i 1504. godine otvorila su vrata evropskoj kolonizaciji Amerika, koje su Evropljani tada nazivali "Novim svijetom".
Kolumbo je umro 20. maja 1506. te je bio pokopan u samostanu u španjolskom gradu Valladolidu odakle su mu ostaci premješteni prvo u Sevillu pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na kraju ponovo vraćeni u Sevillu, prenosi Hina.
